Devet različitih vakcina u kliničkoj fazi tri 1Foto: EPA-EFE/HOTLI SIMANJUNTAK

Profesor molekularne biologije s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Oxfordu Kristijan Ramadan izjavio je danas da je teško prognozirati kako će se razvijati situacija s pandemijom korona virusa i da je trenutno devet različitih vakcina u kliničkoj fazi tri, a one koje su došle do te faze relativno su sigurne.

„Teško je prognozirati, pošto sam naučnik, uvek se osvrćem na neke podatke. Sigurno će doći do drugog talasa, tako da se treba pripremiti za jesen i zimu“, rekao je ovaj hrvatski naučnik koji radi na Oxfordu za N1, prenosi Index.hr. Ramadan je naveo da je, prema njegovim saznanjima, trenutno devet različitih vakcina u kliničkoj fazi 3.

„To znači da su prošla kliničku fazu 1 i 2 i da su se pokazala relativno sigurna.

Vakcine koje su došle do faze 3 su relativno sigurne.

S cjepivom na Oxfordu je bio mali problem jer smo imali jednu neželjenu pojavu kod jednog volontera u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Na deset hiljada, ako se pojavi jedna neželjena pojava i ako se to projektuje na celo čovečanstvo, to može biti problem.

Mislim da je dobro kod oxfordske vakcine da se sve radi transparentno i da se može doći do svih podataka“, rekao je Ramadan.

Ističe kako je cilj napraviti vakcinu koja prvenstveno neće biti štetna, a drugi cilj je da zaštiti čovečanstvo od korona virusa.

„Pretklinična istraživanja na različitim životinjama su se relativno pokazala dobra. Publicirani su znanstveni radovi koji su recenzirani od znanstvene zajednice. Od vakcine je cilj da se stvori imunitet koji bi štitio od virusa. To je glavna svrha vakcine – da se zarazna bolest ne može širiti dalje“, rekao je.

Ramadan kaže da se za sada želi sprečiti da ova pandemija kako bi ljudi krenuli dalje i kako je starija populacija najugroženija i mora se vakcinisati.

„Ima devet različitih vakcina. Bazirane su na različitim tehnologijama i to je dobro. Mi ne znamo koja če pokazati najbolje rezultate. Može se dogoditi da će nekoliko njih biti super uspešne.

Može se dogoditi da jedna vakcina bude pogodnija za starije ljude, druga za mlađe ljude, ali prvi uslov je da bude sigurno za sve“, odgovara Ramadan.

Ramadan napominje kako je vakcina tu, ali kako sad treba dobro oceniti da na volonterima nema štetnog uticaja.

„Cilj je cele naulne zajednice da se radi s vladama različitih država.

Najvažnije je da se cela svetska ekonomija oporavi“, ističe.

O Trampovim najavama da će u Americi vakcina biti u masovnoj distribuciji do kraja godine kaže: „Donald Tramp je masu puta govorio gluposti, moguće je da i sad govori gluposti. Moguće je da se odobri američka vakcina, ako ne pokaže nakon mesec dana neke posledice po ljudsko zdravlje.

Volonteri moraju doći u privatni kontakt s infekcijom. Treba da se uporedei grupe jer imate ljude koji su vakcinisani s placebom, fiziološkom rastvorom.

Biće potrebno vreme da bi se došlo do svih podataka.“ Na pitanje da li se vakcinisao ruskom ili kineskim vakcinom, odgovara da ne bi dok ne dođu rezultati treće faze. “ Ni rusku ni kinesku niti oksfordsku, ja lično ne bih odobrio niti bi se vakcionisao time.“

Prema nekim osnovnim epidemiološkim parametrima, naveo je, jedno 60 do 70 odsto čovečanstva trebalo bi da bude vakcinisano kako bi se bolest zaustavila.

Ja bih prvenstveno poručio ako vakcina ne bude štetna da se prvo vakcinišu najugroženije grupe“, rekao je Ramadan.

Ramadan smatra kako je korona virus ušao u ljudsku populaciju i da će ga možda biti nemoguće iskoreniti.

„Pandemija HIV traje već 30 godina, ali smo pronašli lekove i možemo ga lečiti. Korona virus je ušao u populaciju i biće dugo među nama „, rekao je Ramadan.

Misli da smo iz ove pandemije puno naučili.

„Dugo nismo bili izloženi ovakvoj jednoj velikoj pandemiji. Danas je vrlo lako preneti virus s jednog kraja sveta na drugi u roku par sati. Da je možda Kina na vreme reagovala na virus, da su možda njihove vlasti odmah napravile lockdown to se možda moglo smanjiti“, zaključio je oksfordski naučnik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari