finsko-ruska granicaFoto: EPA-EFE/JUHA METSO

Finska, članica NATO-a, zatvorila je danas svoj poslednji preostali granični prelaz sa Rusijom, sa kojom deli kopnenu granicu dugu 1.340 kilometara.

 

Prethodnog dana, vlada premijera Finske Peterija Orpoa donela je odluku o privremenom zatvaranju celu granice, jer smatra da Moskva koristi migrante da destabilizuje ovu nordijsku zemlju u navodnom činu „hibridnog ratovanja“.

Finska je jedan za drugim zatvarala granične prelaze, a u proteklih nedelju dana zatvorila je tri od preostala četiri otvorena, i u funkciji je do danas bio još samo Raja-Josepi u finskom arktičkom regionu Laponija, udaljen 250 kilometara od Murmanska na severu Rusije.

Raja-Josepi je zatvoren u 14 časova, prema uobičajenom rasporedu.

Vile Ahtiainen, zamenik komandanta finske granične straže u Laponiji, rekao je novinarima da je na graničnom prelazu, smeštenom usred surove divljine, bilo mirno tokom četiri sata koliko je danas radio.

Preko njega je, sa obe strane, prešlo nekoliko vozila, a granica se ne može preći peške.

Prema rečima Ahtiainena, nijedan migrant nije pokušao da uđe u Finsku preko prelaza Raja-Josepi.

Finske vlasti tvrde da oko 1.000 migranata bez viza ili važeće dokumentacije navaljuje na njene granice od avgusta, a da ih je samo u novembru bilo više od 900.

Finska, doskora vojno neutralna zemlja, čini značajan deo severoistočnog krila NATO-a i njena istočna granica je istovremeno spoljna granica Evropske unije prema Rusiji.

Migranti potiču iz Avganistana, Eritreje, Etiopije, Iraka, Pakistana, Somalije, Sirije i Jemena, a velika većina ih je podnela zahtev za azil u Finskoj kada su stigli na finsku stranu granice, saopštile su vlasti.

Finska optužuje Moskvu da namerno dovodi migrante u graničnu zonu koju sa ruske strane snažno kontroliše ruska Federalna služba bezbednosti, ili FSB.

Formalno zatvaranje čitave istočne granice Finske sa Rusijom stupa na snagu večeras u ponoć, ali je u praksi prelaz Raja-Josepi bio jedina tačka koja je ostala otvorena nakon što je finska vlada zatvorila sedam drugih prelaza tokom ovog meseca.

Situacija podiže napetost između Helsinkija i Moskve nakon decenija pragmatičnih prijateljskih odnosa između susednih zemalja.

Te veze su prekinute odlukom Finske u maju 2022. da se pridruži NATO-u, a što je direktan rezultat ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Finska je u aprilu ove godine postala 31. članica NATO-a.

Kremlj poriče da Rusija ohrabruje migrante da uđu u Finsku i kaže da žali zbog zatvaranja finske granice.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da je Finska danas zvanično obavestila Moskvu da je zatvorila poslednji preostali granični punkt.

Ove sedmice je Zaharova optužila Helsinki da zatvaranjem granice šteti sopstvenim građanima.

Upitan da prokomentariše navodne planove NATO za raspoređivanje trupa na finsko-ruskoj granici, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da „niko i ništa ne preti Finskoj“, i nazvao taj potez „preterivanjem“.

Istovremeno, on je upozorio da „mogu nastati tenzije tokom koncentracije dodatnih trupa na našoj granici“.

„Smatramo koncentraciju trupa na našoj granici apsolutno neisprovociranom i neosnovanom“, rekao je Peskov i dodao. „Finci moraju biti svesni, vrlo jasno, da će gomilanje trupa na našoj granici predstavljati pretnju po nas.“

Trenutno nema vojnika NATO-a koji su stalno stacionirani na finskoj teritoriji ili duž granice sa Rusijom, osim onih stranih trupa koje učestvuju u redovnim vežbama vojne alijanse sa finskom vojskom.

Neki stručnjaci na koje se pozivaju finski mediji veruju da Peskov misli na graničnu agenciju EU Fronteks, koja je poslala osoblje i opremu da pomogne finskim pograničnim vlastima u patroliranju i nadgledanju istočne granice zemlje, koja je veoma dugačka.

Potpuno zatvaranje granice između Finske i Rusije trebalo bi da traje najmanje dve nedelje i da traje do 13. decembra, nakon čega bi jedan prelaz mogao biti ponovo otvoren, saopštila je finska vlada.

Železnički prelaz između dve zemlje ostaje otvoren, ali samo za teretni saobraćaj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari