Fon der Lajen: Ovo je „hibridni napad, a ne migrantska kriza“ 1foto EPA-EFE/STRINGER

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je priliv migranata na beloruskim granicama sa zemljama EU ocenila kao „hibridni napad“ autoritarnog režima na njegove susede.

Govoreći nakon sastanka s predsednikom SAD Džozefom Bajdenom u Vašingtonu, Fon der Lajen je obećala da će „štititi demokratije“ i istakla da dvoje lidera na isti način ocenjuju situaciju.

Pošto je zapretila uvođenjem sankcija zemljama za koje se „utvrdi da pomažu naporima beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka da nanese štetu EU“, predsednica EK je rekla da se ulažu napori da se one ubede da „ne upadaju u zamku“.

EU optužuje Belorusiju da organizuje prevoz ljudima iz zemalja Bliskog istoka, obmanjujući ih da mogu da uđu u Evropu u okviru kampanje za stvaranje nestabilnosti u evropskom bloku novim talasom masovne migracije.

„Ovo je hibridni napad, a ne migrantska kriza“, poručila je predsednica EK na Tviteru, preneo je Juronjuz.

Hiljade migranata i izbeglica su napravili improvizovane kampove na poljskoj granici s Belorusijom u veoma nepovoljnim vremenskim uslovima sa izuzetno niskim temperaturama. Visoki komesar UN za izbeglice Mišel Bašele je u sredu osudio „nepodnošljivu situaciju“ i zahtevao da se hitno obezbedi pristup humanitarne pomoći.

Poljski premijer Mateuš Moravjecki optužio je Belorusiju za „državni terorizam“ zbog njenog doprinosa prilivu migranata koji su se masovno okupili na granici. Moravjecki je situaciju s migrantima komentarisao na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom u Varšavi.

On je takođe rekao da Lukašenko deluje iz „diskretne osvete“, reagujući na podršku Poljske opoziciji u Belorusiji. Moravjecki je dan ranije optužio ruskog predsednika Vladimira Putina za organizaciju priliva migranata.

Mišel je rekao da postoji mogućnost da EU uvede dodatne sankcije režimu u Belorusiji, kao i da je moguće uvođenje mera protiv zemalja iz kojih potiču migranti kao i aviokompanijama koje ih transportuju.

On je takođe postavio pitanje potencijalnog finansiranja EU fizičke infrastrukture na granicama zemalja članica, rekavši da je to „pravno moguće“ prema pravnom mišljenju Saveta. „Da li je moguće da EU pokaže solidarnost tako što će da im pomogne da zaštite svoje nacionalne granice koje su i evropske granice?“

Juronjuz podseća da je 12 zemalja EU pisalo Komisiji u oktobru, zahtevajući da EU finansira pograničnu infrastrukturu. Fon der Lajen je tada odbacila tu ideju, rekavši da EU neće finansirati „žičane ograde i zidove“.

Belorusija i Rusija su uzvratile na optužbe izrečene na njihov račun. Minsk je optužio EU i Zapad da „izaziva“ blokadu situacije na granici. Dan nakon što je Lukašenko optužio Poljsku da vodi „rat“ protiv migranata, šef beloruske diplomatije Vladimir Makei je u sredu rekao da su migrantsku krizu „izazvali EU i države članice koje se graniče s Belorusijom“, te da se ona koristi kao „izgovor“ za uvođenje „pete runde sankcija“.

Govoreći iz Moskve, pošto se sastao sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim, Makei je dodao da dve zemlje rade na zajedničkom odgovoru na „neprijateljska delovanja“ koja targetiraju Belorusiju. Lavrov je rekao da su intenzivirali saradnju na „suprotstavljanju kampanji protiv Belorusije koju su pokrenuli Vašington i evropski saveznici u okviru međunarodnih organizacija“.

EU je u utorak saopštila da je Rusija među dvadeset zemalja koje se sumnjiče za učestvovanje u transport ljudi u Belorusiju. Lideri EU tvrde da se Belorusija sveti zbog sankcija koje je evropski blok uveo autoritarnom režimu u Minsku zbog njegovog brutalnog gušenja opozicije.

Pošto je situacija i dalje sve više dobijala međunarodne dimenzije, nemačka kancelarka Angela Merkel je apelovala na ruskog predsednika da interveniše.

Iz njene kancelarije je poručeno da je Merkel razgovarala s Putinom telefonom i da je „naglasila da je to što beloruski režim instrumentalizuje migrante protiv EU nehumano i apsolutno neprihvatljivo, te je tražila od ruskog predsednika da izvrši uticaj na režim u Minsku“.

Rusija je bliski saveznik vlade u Belorusiji, a Nemačka je omiljena destinacija migranata koji dođu u EU.

Kremlj je saopštio da Putin „predlaže razgovore o problemima koji su nastali u direktnim kontaktima predstavnika zemalja članica EU s Minskom“, dodajući da su se Putin i Merkel „složili da nastave razgovore o ovom pitanju“.

Poljske vlasti su saopštile u sredu da su pripadnici snaga bezbednosti za 24 sata sprečili gotovo 600 pokušaja ulazaka u zemlju. Portparol pogranične straže je rekao da je devetoro migranata uhapšeno, od kojih je petoro iz Libana, troje iz Iraka i jedan iz Sirije dok je za još 48 izdato naređenje da napuste zemlju.

Poljska televizija TVN je emitovala video-snimke na kojima se vidi da među migrantima u šumi u blizini Narevke u vojvodstvu Podlasko na istoku Poljske ima i dosta male dece. Vlasti su ranije saopštile da je više od 50 ljudi uhapšeno nakon što su dve odvojene grupe nelegalno prešle granicu i ušle na teritoriju Poljske.

Poljsko ministarstvo odbrane je optužilo pripadnike beloruskih snaga da su pucali u vazduh u području gde su migranti napravili improvizovani kamp. Ministarstvo je na Tviteru objavilo video-snimak na kojima se navodno čuju pucnji.

Agencije ukazuju da je informacije nemoguće nezavisno proveriti. Poljska je uvela vanredno stanje na osnovu kojeg je novinarima, aktivistima i bilo kome ko ne živi u ovom području zabranjeno da uđe u graničnu zonu.

Preti i Lukašenko
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko zapretio je da će prekinuti tranzit gasa ka Evropi, preko transnacionalnog gasovoda Jamal-Evropa, ako Evropska unija proširi sankcije Minsku, prenosi Belta.“A šta ako mi zavrnemo ovde prirodni gas? Zato bih preporučio čelnicima Poljske, Litvanije i drugim praznoglavim pojedincima da razmisle pre nego što progovore“, rekao je Lukašenko na sednici vlade, navodi TAS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari