Grejanje zgrada u EU se smanjuje, potrebe za hlađenjem u porastu 1Foto: Pixabay/Mohamed_hassan

Vremenom se potreba za grejanjem zgrada smanjivala: broj dana za grejanje se spustio za 21 odsto između 1979. godine (3.510 dana) i 2020. godine (2.749 dana) u 27 članica Evropske unije, što ukazuje da je u poređenju sa 1979. godinom samo 79 odsto potreba za grejanjem bilo u 2020. godini.

Dani neophodni za grejanje ili hlađenje su tehnički indeksi bazirani na vremenu, dizajnirani da opišu energetske potrebe zgrada za grejanje ili hlađenje.

Grejanje zgrada u EU se smanjuje, potrebe za hlađenjem u porastu 2
Foto: Eurostat

Po istraživanju Eurostata broj dana za hlađenje bio je više nego dvostruko veći u 2020. godini (99 dana) nego 1979. godine (37 dana), što ukazuje da su se potrebe za hlađenjem (klimatizacijom) u zgradama povećale tokom poslednjih decenija.

Grejanje zgrada u EU se smanjuje, potrebe za hlađenjem u porastu 3
Foto: Eurostat

Najveći broj dana potrebnih za grejanje zabeležen je u Švedskoj i Finskoj, a za hlađenje na Kipru i Malti.

Stepeni dana za grejanje variraju u zavisnosti od evropskih država članica. Uzimajući u obzir sve podatke dostupne u periodu od 1979-2020, Finska je imala najvišu prosečnu dnevnu vrednost dana za grejanje (5.665), dok je za Maltu vrednost bila 536.

To znači da je za jednu zgradu potreba za grejanjem bila 10 puta veća u Finskoj nego na Malti između 1979. i 2020. godine. Finsku su pratile Švedska (5.328) i Estonija (4.344).

Države članice sa najnižim vrednostima bile su Malta (536), zatim Kipar (784) i Portugal (1.243).

Tokom ovog istog perioda, Kipar je imao najveću prosečnu vrednost dana za hlađenje (573), zatim Malta (569) i Grčka (268). Države članice sa najnižim vrednostima za ovaj indeks bile su Irska (0,02), Švedska (0,36) i Danska (0,91).

To znači da su za određenu zgradu potrebe za hlađenjem (ili klimatizacijom) u Irskoj, Švedskoj i Danskoj bile zanemarivane između 1979. i 2020. godine.

Nekoliko „udaljenih“ regiona EU i država članica imaju slične prosečne vrednosti.

Zanimljivo je primetiti da neki geografsko udaljeni regioni država članica imaju slične prosečne vrednosti u danima za grejanje.

Na primer, uporedive vrednosti imaju mikroregion jugozapada Poljske (3.349), Slovačka (3.360) i Bajern u Nemačkoj (3.367).

Irska (2.844) ima sličnu prosečnu vrednost kao Veliki istok u Francuskoj (2.819) i Velika ravnica sa severom Mađarske (2.848). Broj dana za hlađenje za mikroregion Mazovsko vojvodstvo u Poljskoj (15.7), Češka (18.8) i jug Holandije (16.0) su slični.

Isto se odnosi na regione severozapada Španije (16.2), Hese u Nemačkoj (16.5) i regija glavnog grada Brisela u Belgiji (16.9).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari