Foto: Ministarstvo odbrane/ Arhiva

Ta organizacija sa sedištem u Njujorku razgovarala je s 20 ljudi, uključujući 11 „glava“ porodica i s jednim dečakom bez pratnje, koji su otkrili da ih je hrvatska policija deportovala u BiH bez procesuiranja njihovih slučajeva, pošto ih je uhapsila duboko na hrvatskoj teritoriji.

Njih šesnaestero, među njima i žene i deca, tvrde kako ih je policija tukla pendrecima i udarala, ukrala im novac i ukrala im ili uništila mobilne telefone.

„Hrvatska ima obavezu da zaštiti tražitelje azila i migrante“, ističe istražiteljka HRW za Balkan i istočnu Evropu Lidia Gal. „Umesto toga, hrvatska policija žestoko batina tražitelje azila i vraća ih prema granici“.

Svih 20 ispitanika tvrdi da su ih pritvorili ljudi koji su se identifikovali kao hrvatska policajci ili su nosili takvu uniformu, a 17 je dalo detaljne opise policijskih kombija kojima su prevedeni do granice. Jedna majka i ćerka su se vozile u policijskom automobilu. Dvoje je reklo da je policija pucala u vazduh, a petoro da su policajci bili maskirani. Ovi izveštaju pridružuju se sve većem broju dokaza o zloupotrebi hrvatske policije na granicama, zaključuje HRW.

Ta organizacija je u januaru 2016. dokumentovala, kako navodi, slična zlostavljanja hrvatskih policajaca na granici sa Srbijom. Ured visokog poverenika UN za izbeglice (UNHCR) u avgustu ove godine objavio je da je primio informacije da je Hrvatska od početka godine u Srbiju i BiH vratila 2.500 migranata, ponekad nasilno i uz krađu njhove imovine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u septembru, odgovarajući na poziv poverenika Saveta Evrope za ljudska prava da istraži te optužbe, odbacio da je došlo do zloupotreba i doveo je u pitanje izvore tih informacija, piše HRW.

Policija u Donjem Lapcu, na granici s BiH, odbila je hrvatskoj zaštitnici građana Lori Vidović da omogući pristup policijskim zapisnicima o tretmanu prema migrantima i poručila joj da je delovala u skladu sa zakonom, dodaje organizacija.

HRW podseća da je vraćanje tražitelja azila preko granice bez razmatranja njihovih slučajeva protivno zakonu o azilu Evropske unije, Povelji EU o osnovnim pravima i Konvenciji UN o statusu izbeglica iz 1951. godine.