Ključne zemlje Unije žele reciprocitet prema Kini 1Foto: EPA-EFE/ FELIPE TRUEBA

Evropa neočekivano brzo ide ka tome da ograniči pristup Kine velikim javnim projektima, i to od železnica do telekomunikacija.

Samo nedelju dana pošto je Brisel označio Peking kao „sistematskog rivala“, očekuje se da lideri EU koji će prisustvovali  samitu u četvrtak popuste pod pritiscima Berlina i Pariza i ozvaniče zakon koji će kineskim kompanijama ograničiti pristup tržištu javnih nabavki Evropske unije od 2,4 biliona evra godišnje.

Mnoge industrijske zemlje EU su sve nezadovoljnije zato što su njihove vodeće kompanije isključene iz kineskih projekata kao što je 10.000 kilometara duga brza železnička pruga i olimpijski objekti 2008, dok EU svoja domaća tržišta otvara za kineske ponuđače na tenderima, piše politico.eu. „Moramo da obezbedimo garancije da nemamo jednostrani protekcionizam, nego da na događaje u svetskoj trgovini reagujemo recipročno“, rekla je nemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je naglasila da je Nemačka za otvorenu trgovinu, ali da želi i da zaštiti svoje interese, te će, kako je dodala, upravo zbog toga zajedno s Francuskom progurati predloge u cilju postizanja tog cilja.

Zvaničnici Evropske komisije su izjavili da Brisel želi da države-članice EU na sutrašnjem samitu pristanu na strategiju reciprociteta. Napore za postizanje reciprociteta u javnim nabavkama poveo je francuski predsednik Emanuel Makron, ali je strategija poslednjih godina bila promenljive sreće. Francuska već dugo tvrdi da Evropa treba da zatvori kompanije iz zemalja koje ne dozvoljavaju konkurentima iz EU da učestvuju na njihovim tenderima. Tom strategijom reciprociteta bi takođe bile pritisnute zemlje gde postoje protekcionstička pravila o kupovini u lokalu ili uspostavljanju zajedničkih poslovnih poduhvata s lokalnim investitorima. Iako je Kina primarna meta EU, strategija reciprociteta bi se takođe primenjivala na druga tržišta kao što je Rusija, Turska, Indija, Indonezija, Japan i Južna Koreja.

Evropska komisija je već dva puta pokušala da progura svoju strategiju reciprociteta, ali nije uspela zbog protivljenja severnoevropskih zemalja kao što su Britanija i Švedska. Učesnici slobodne trgovine sa severa tvrde da bi zemlje same sebi zadale udarac oduzimanjem pristupa možda najkonkurentnijim ponudama. Brisel smatra da su se ovog puta stvari okrenule u njegovu korist. Britanija je zbog Bregzita izgubila ulogu glavnog aktera u debatama EU. Zvaničnici iz Pariza, Berlina i Madrida su rekli u ponedeljak za politico.eu da će njihovi lideri podržati predlog da se započne izrada novog zakona.

Nemačko ministarstvo ekonomije je ove godine pokrenulo industrijsku strategiju zarad većeg reciprociteta u javnim nabavkama. Taj plan je usledio ubrzo nakon predloga BDI, nemačke najveće industrijske grupe, da se zauzme odbrambeniji stav prema Kini.

Rešavanjem pitanja reciprociteta Evropska komisija bi mogla da predahne od franko-nemačkih kritika na račun pravila o „merdžovanju“.

Grupa ministara iz 18 članica EU, uključujući „veliku četvorku“ evrozone – Francusku, Nemačku, Italiju i Španiju – obećala je da će razgovarati o predlogu reciprociteta s nadom da će „odbraniti stratešku autonomiju EU“.

Diplomate iz manjih zemalja EU su, međutim, i dalje skeptične. Italijanska populistička vlada još nije odlučila da li će predložiti predlog, rekla su dva zvaničnika. Pozicija Rima je naročito osetljiva, pošto će Italija biti prva zemlja G-7 koja će potpisati program Pekinga „Jedan pojas, jedan put“, koji promoviše kinesku trgovinu preko infrastrukture koja preko Azije ide u Evropu.

Razdor između država-članica EU je toliko značajan da su diplomate EU loptu prebacile na svoje nacionalne lidere, koji će morati da postignu dogovor o zajedničkom stavu na sutrašnjem samitu u Briselu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari