Ne skreću baš svi Evropljani udesno 1Foto: CHRISTIAN BRUNA/EPA-EFE

Čak devet zemalja Evrope ovog oktobra bira svoje političke lidere na različitim nivoima ili organizuje referendume o autonomiji ili nezavisnosti. Pitanje je – da li će Evropa nastaviti da se kreće udesno?

Nakon katalonskog referenduma, koji je ipak prošao bez ocepljenja, najbitnije odluke doneće građani Austrije na parlamentarnim izborima koji se održavaju ovog vikenda – 15. oktobra. Za njima slede i bitni izbori u češkom parlamentu 20.-21. oktobra, a zatim i slovenački predsednički izbori 22. oktobra. Istog dana su referendum o autonomiji Lombardije i venecijanski referendum za autonomiju. Poslednji su islandski parlamentarni izbori.

U Austriji se očekuje da parlamentarni izbori nastave odluke Evrope i sveta, odnosno da slede Bregzit i podršku Trampu. Nakon što su predsednički izbori u Francuskoj, i pobeda centriste Emanjuela Markona nad kandidatkinjom ekstremne desnice Marin le Pen, na trenutak okrenuli Evropu od desnice, austrijski izbori mogli bi da vrate pravac udesno.

Tako, nekoliko dana uoči izbora, Austrijska narodna stranka (OVP) na čijem čelu je aktuelni ministar spoljnih poslova tridesetjednogodišnji Sebastijan Kurc, vodi u svim ispitivanjima javnog mnjenja sa oko 33 odsto glasova. Ovo bi moglo da znači i okončanje dugogodišnje vladavine velike koalicije socijaldemokrata i konzervativaca.

Sebastijan Kurc kome se već mesecima u anketama predviđa pobeda sa više od 30 odsto glasova ponovio je da ne isključuje ni jednu opciju mada, kako navodi agencija Frans pres, nova koalicijia sa Socijaldemokratama (SPO) izgeda malo verovatna posle oštrih sukoba koji su obeležili poslednje dane njihove zajedničke vladavine koja traje od 2007. godine.

„Sasvim je izvesno da će najvjerojatnija nova koaliciona vlada između narodnjaka i slobodnjaka, na čelu s kancelarom Sebastianom Kurzom, značiti politički zaokret udesno i to kako na unutrašnjem tako i na spoljnopolitičkom planu“, rekao je za Hinu Srđan Govedarica, dopisnik nemačkog javnog servisa ARD iz Beča za Franc pres.

Francuski politolog Patrik Moro, specijalista za Austriju smatra da Sebastijan Kurc pokušava da vodi strategiju gušenja FPO-a time što mu konkuriše sa njihovom omiljenom temom – neprijateljstvom prema imigraciji i islamu.

Biraju i na lokalu

Među devet političkih organizovanih izbora u Evropi, dva su lokalnog karaktera. Tako je več u Portugalu završeno biranje na lokalnim izborima, dok su u Gruziji zakazani lokalni izbori 21. oktobra. U Portugalu su se birali predstavnici u 308 opština i gradova. Pobedila je Socijalistička partija, koja je na taj način konsolidovala svoju poziviju najveće lokalne stranke u Portugalu.

Ipak, Slovenija će po svemu sudeći imati drugačiji izbor. Dosadašnji predsednik Borut Pahor, bivši šef Socijaldemokrata verovatno će dobiti drugi petogodišnji mandat na izborima 22. oktobra, prenosi Rojters. Predviđa se da će dobiti 37,2 odsto glasova, prema agenciji “Epicentar”.

Ne skreću baš svi Evropljani udesno 2

Dosadašnji predsednik Slovenije sa predsednikom Evropske komisije Foto: IGOR KUPLJENIK 

“Samo je pitanje da li će Pahor dobiti izbore u prvom ili drugom krugu”, smatra Ivo Visković, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu i bivši ambasor Srbije u Nemačkoj. “On vodi politiku levog centra, tako da se u Sloveniji svakako ne očekuje zaokret ka desnici.”

I u Češkoj bi mogla da se promeni situacija, a kako Rojters prenosi, sve je verovatnije da će pobediti na parlamentarnim izborima stranka češkog milijardera Andreja Babisa – ANO, koja sada ima oko 27 odsto podrške. Ova stranka je ideološki stranka centra, ali se vezuje za brojne skandale I afere. Njen osnivač i lider Babis se suočava sa policijskom istragom zbog navodne prevare sa subvencijama Evropske unije. Stranka je načelno protiv širenja EU.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari