Od 1990. godine više od 200 žrtava 1Foto: EPA-EFE/ FILIP SINGER

Desničari u Nemačkoj izvode napade sa tužnom pravilnošću, piše Zidojče cajtung (SZ) citirajući zvaničnu statistiku prema kojoj je od januara do avgusta 2019. bilo 542 slučajeva nasilja sa ekstremističkom pozadinom, prilikom kojih je povređeno najmanje 240 ljudi.

Od ujedinjenja Nemačke do napada u Haleu prošle godine bilo je najmanje 198 mrtvih.

SZ podseća na neke od brojnih primera.

Jedna od prvih žrtava posle pada Berlinskog zida bio je Amadeu Antonio Kiova, radnik iz Angole. U Ebersvaldeu, država Brandenburg, ubila ga je u novembru 1990. grupa mladih neonacista koja je želela da „prebije nekog stranca“. Kiova, koji je imao 26 godina, brutalno je tučen, napadači su mu skakali po glavi. Umro je u bolnici dve nedelje posle napada.

U Roštoku je 1992. došlo do pogroma, kada su ekstremisti kamenjem i zapaljenim materijalom gađali dom za tražioce azila i radnike iz Vijetnama, uz aplauze hiljada posmatrača. Policija se bila privremeno povukla i pravo je čudo da niko nije stradao. Iste godine u drugim gradovima takođe su paljene kuće u kojima su, kako se smatralo, živeli ljudi poreklom iz inostranstva.

U Melnu, Šlezvig-Holštajn, ubijene su tri osobe, od toga dvoje dece. U Solingenu, Severna Rajna-Vestfalija, stradalo je pet žena i devojčica turskog porekla.

Godine 2000. otpočeo je ubilački niz terorističke grupe Nacionalsocijalističko podzemlje. U periodu od najmanje sedam godina trio koji su činili Uve Mundlos, Uve Benhart i Beate Čepe ubio je deset ljudi širom Nemačke, a među njima je devet bilo migrantskog porekla. Bilo je još pokušaja ubistava i oružanih napada. Grupa je takođe planirala napade na sinagoge.

„Grupa Frajtal“ je u istoimenom mestu u Saksoniji u jesen 2015. izvela više napada na objekte za tražioce azila. Niko nije stradao, niti je bio teže povređen. Oktobra iste godine je jedan ekstremista izbo kandidatkinju za gradonačelnicu Kelna Henrijetu Reker. Političarka, koja nije partijski opredeljena, je preživela i nedugo potom pobedila na izborima.

Andreas Holštajn iz CDU-a je bio žrtva napada novembra 2017. Napadač mu je u prodavnici donera zabo nož u vrat. Vlasnik radnje i njegov sin savladali su napadača, koji je uzvikivao ksenofobne parole, i time Holštajnu verovatno spasili život.

Avgusta 2018. od uboda nožem stradao je u Kemnicu jedan Nemac – navodno u sukobu sa izbeglicama. U narednim danima u gradu su se odigravale demonstracije protiv stranaca, a bilo je i napada, između ostalog na jedan košer restoran.

Poznata žrtva desničarskog nasilja 2019. je političar Valter Libke, takođe iz CDU. Svojim zalaganjem za prava izbeglica razljutio je ekstremističku scenu u čitavoj zemlji, navodno i Štefana E. – toliko da ga je ubio iz vatrenog oružja 2. juna.

Napadač je najpre priznao krivicu, potom je povukao. Proces je u toku. U oktobru, na Jom Kupur, je još jedan ekstremista planirao napad u sinagogi u Haleu, ali kako se stvari nisu odvijale kako je želeo, upucao je jednu prolaznicu i mladića u prodavnici donera. Dok je bežao, pre nego što je uhapšen, ranio je još dve osobe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari