Od politike "nultog kovida" do najsmrtonosnijeg talasa: Vizuelni vodič o tri godine pandemije korona virusa u Kini 1foto:EPA-EFE/WU HAO

U 2019. godini registrovan je prvi pozitivan slučaj u svetu kovida 19. Zabeležen je u Vuhanu. Ovog meseca, Kina je odstupila od napora da eliminiše virus.

Gardijan donosi podsetnik dešavanja.

Širom Kine, stanice za testiranje na kovid se demontiraju. Barikade su srušene. Aplikacija koja prati zdravlje 1,4 milijarde ljudi u zemlji je isključena. Ljudima su date slobode od kojih su se oni godinama unazad odvikli.

Istovremeno, ispred bolnica su se stvarali redovi i nedostaju neki lekovi. Infekcije, zajedno sa brigom i konfuzijom oko toga kako živeti sa virusom od kojeg su se nekada plašili, se šire.

Scene bi bilo teško zamisliti pre mesec dana. Iznenadno odustajanje od trogodišnje stroge kontrole kovida došlo je nakon retkog talasa protesta jer se gnev zbog politike prelio i kako se ekonomski bol izazvan zatvaranjem i restrikcijama pojačavao.

Od politike "nultog kovida" do najsmrtonosnijeg talasa: Vizuelni vodič o tri godine pandemije korona virusa u Kini 2
Foto: Beta/AP/Ng Han Guan

Dolazi skoro tri godine nakon što je prvi slučaj kovida otkriven u kineskom gradu Vuhanu. Za to vreme, Peking je zacrtao kurs koji je spasio milione života uz ogromnu društvenu i ekonomsku cenu i izolovao ga od ostatka sveta.

Sada se zabrinutost okreće riziku od naleta infekcija, podstaknutog niskom stopom vakcinacije među starijim osobama, i komplikovanim neadekvatnim zdravstvenim sistemom. Zemlja se suočava sa najsmrtonosnijim kovid talasom, piše Gardijan.

Od politike "nultog kovida" do najsmrtonosnijeg talasa: Vizuelni vodič o tri godine pandemije korona virusa u Kini 3
EPA-EFE/ALEX PLAVEVSKI

Početak

U decembru 2019. godine pojavili su se izveštaji o novoj upali pluća u Vuhanu. Nakon što je priznao novi koronavirus, koji će postati poznat kao kovid, odgovor Pekinga je bio brz i brutalan.

Vuhan, sa populacijom od 11 miliona, stavljen je pod strogu blokadu krajem januara 2020. – karantinski eksperiment kakav svet još nije video. Ulice su se ispraznile, a stanovnicima je naređeno da ostanu kod kuće jer je vlada pokušavala da obuzda virus. Nova terenska bolnica izgrađena je za manje od 10 dana da se nosi sa slučajevima.

Dok se Peking borio sa svojim ranim odgovorom, bes u Kini je narastao zbog smrti doktora koji je uzbunjivao – Li Venliang je krajem decembra upozorio kolege na društvenim mrežama o misterioznom virusu koji će postati pandemija koronavirusa, a policija ga je pritvorila u Vuhanu 3. januara zbog „širenja lažnih glasina“.

Umro je od kovida tri dana kasnije.

Do aprila, Vuhan je izašao iz blokade.

Od politike "nultog kovida" do najsmrtonosnijeg talasa: Vizuelni vodič o tri godine pandemije korona virusa u Kini 4
EPA-EFE/ALEX PLAVEVSKI EPA-EFE/ALEX PLAVEVSKI

Budnost Kine je pojačana, sa masovnim testiranjem miliona ljudi i praćenjem kontakata, kako bi se suzbio virus. Gradovi širom zemlje ulazili su i izlazili iz blokade, slično kao i ostatak sveta.

Agresivni pristup Pekinga, koji je uključivao ograničenja kretanja i zatvaranje njegovih granica, bio je efikasan.

Kina je uspela da obuzda izbijanje virusa i ekonomija je počela da se oporavlja.

Uspeh u sprečavanju širenja kovida širom velike zemlje bio je ogromna suprotnost situacijama u mnogim zapadnim zemljama, kao što su SAD, gde su smrtni slučajevi porasli do 2020. godine, dostigavši 250.000 u novembru.

U Kini je stopa smrtnosti bila daleko niža, iako su neki međunarodni stručnjaci bili skeptični u pogledu zvaničnih brojeva slučajeva.

Od politike "nultog kovida" do najsmrtonosnijeg talasa: Vizuelni vodič o tri godine pandemije korona virusa u Kini 5
Foto: EPA-EFE/MARK R. CRISTINO

Život pod politikom „nultog kovida“

Nakon prvog talasa u Vuhanu, mnogi u Kini su mogli da žive relativno normalnim životima. Obuzdavanjem i izolacijom izbijanja, ljudi izvan žarišta ostali su nepromenjeni. U prvim godinama pandemije, dok se Zapad borio protiv virusa, mnogi u Kini bili su zadovoljni pristupom svoje vlade.

Ipak, kako su masovna testiranja, ograničenja putovanja i masovna zatvaranja nastavljeni do 2021. godine, počela je da se pokazuje frustracija politikom nulte tolerancije na kovid.

Ljudi su se umorili i doveli u pitanje strogu politiku Pekinga. Kako je sve više zemalja širom sveta odlučilo da živi sa virusom nakon uspešnog uvođenja vakcine, Kina je ostala na drugom putu.

U novembru 2021, nadrealne scene u Šangajskom Diznilendu naglasile su pristup „po tvrdoj liniji“ Pekinga. Park je zaključan i testirano je 34.000 ljudi nakon jednog slučaja.

Kako se godina završila, blokade su nastavljene i ekonomski troškovi su otkriveni, pošto su problemi sa snabdevanjem i logistikom poremetili svetsku trgovinu i potresli tržišta. Prekidi u kineskoj luci Ningbo zbog slučajeva kovida pogodili su već napete globalne lance snabdevanja.

Stvari se raspadaju

Bolno višemesečno zatvaranje u Šangaju početkom 2022. razotkrilo je novi bes zbog strategije kontrole virusa. Nemilosrdno nametnuto zatvaranje stvorilo je finansijske teškoće i očaj za milione.

Izveštaji o tome da stanovnici nemaju pristup hrani, lekovima i drugim potrepštinama bili su široko rasprostranjeni. Strogo zaključavanje predstavljalo je najveći izazov kineskoj tvrdoliniskoj politici jer su društveni i ekonomski troškovi postali sve izraženiji.

Kineski cenzori brzo su uklonili snimke lokalizovanih protesta protiv karantina.

Od politike "nultog kovida" do najsmrtonosnijeg talasa: Vizuelni vodič o tri godine pandemije korona virusa u Kini 6
EPA-EFE/ALEX PLAVEVSKI

Ipak, niske stope vakcinacije i oslanjanje na vakcine kineske proizvodnje koje su manje efikasne od zapadnih predstavljaju velike rizike za zdravstveni sistem, što otežava Kini da promeni kurs.

Neadekvatan bolnički sistem, nedostatak antivirusnih lekova i odlučnost da se ne dožive milioni smrti kao na zapadu dodatno su zakomplikovali poziciju Pekinga.

Suočeni sa novim izbijanjem varijante Omicron koji se brzo razvija, stariji su ostali posebno ranjivi.

Troškovi nultog kovida su rasli. Tragedija u provinciji Guidžou postala je gromobran za kritike na društvenim mrežama politike nulte – kovid, nakon što je poginulo 27 ljudi kada se srušio autobus koji ih je prevozio do karantinskog objekta kovid 19.

Smrt trogodišnjeg dečaka od trovanja ugljen-monoksidom u severozapadnoj Kini u novembru 2022. izazvala je veliko gnev.

Njegov otac je rekao da je dečak umro zbog kašnjenja u lečenju izazvanih strogim pravilima kovida.

U oktobru su kineske vlasti striktno cenzurisale raspravu o retkom protestu u Pekingu na kojem su se na nadvožnjaku razvili veliki transparenti koji su pozivali na bojkot i smenu predsednika Si Đinpinga.

„Želimo hranu, a ne PCR testove. Želimo slobodu, a ne blokade. Želimo poštovanje, a ne laž. Želimo reformu, a ne kulturnu revoluciju. Želimo glas, a ne lidera. Želimo da budemo građani, a ne robovi“, piše na jednom transparentu.

Došlo je samo nekoliko dana pre nego što je Si, na 20. kongresu Komunističke partije, ponovo potvrdio posvećenost Kine politici nulte kovida koja ju je učinila globalnom stranom.

Frustracija, delimično zbog kovid politike, takođe je bila izložena u ogromnoj fabrici iPhone-a u gradu Džengdžou krajem 2022. Stotine radnika pridružilo se protestima, a neki muškarci su razbijali nadzorne kamere i prozore, u retkim scenama otvorenog neslaganja u Kini.

Protesti su označili eskalaciju nemira u fabrici koja je delimično simbolizovala opasno nagomilavanje zbog frustracije „ultra“ oštrim pravilima kovida u zemlji.

Požar u stanu u Urumčiju, glavnom gradu regije Sinđang, u kojem je poginulo najmanje 10 ljudi, postao je još jedno žarište. Vlasti su odbacile sugestije da su vatrogasci bili sprečeni strogim ograničenjima virusa da spasavaju ljude.

Ali katastrofa je izazvala gnev i protesti su izbili u regionu.

Gomile su uzvikivale „Ukinite zaključavanje“ jer je mnogim od 4 miliona stanovnika Urumčija zabranjeno da napuštaju svoje domove 100 dana.

U narednim danima protesti su se proširili i zahvatili više od 20 gradova. Demonstranti su se sukobili sa policijom u gradovima uključujući Šangaj i Peking. Različiti, ali jedinstveni izlivi frustracije zbog načina na koji se postupa sa kovidom označio je redak izazov za vladavinu Sija i Komunističke partije.

Vlasti su pojačale svoje prisustvo i krenule za umešanima. Ubrzo su ulice očišćene, ali je frustracija nastavila da tinja. Broj slučajeva je takođe rastao.

Protesti su odražavali društvo koje je iscrpljeno beskompromisnim pristupom kovidu, a nedugo zatim – kako su slučajevi nastavili da rastu – neka ograničenja su ukinuta i vlada je postavila drugačiji ton o ozbiljnosti virusa.

Kina je počela da napušta delove strogog režima. U decembru je vlada rekla da ljudi sa blagim simptomima ili bez njih sada mogu da budu u karantinu kod kuće. Mnogi zahtevi za testiranje su odbačeni, pravila putovanja su olakšana, a neke aplikacije za praćenje su ugašene.

Ukidanje oštrog režima nulte – kovida donelo je olakšanje i zabrinutost za ono što može donositi sledeće poglavlje.

kina protesti
Foto: EPA-EFE/MARK R. CRISTINO

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari