Jaroslav Kačinjski, bivši premijer i populistički lider Poljske, koji je godinama bio politički marginalizovan, vratio se u centar političke scene pošto je njegova konzervativna i evroskeptična partija Pravo i pravda, kako pokazuju preliminarni rezultati, odnela odlučujuću pobedu na parlamentarnim izborima. Kačinjski je u nedelju izjavio da planira da sprovodi umerenu politiku, čime je nagovestio da menja politički stav iz prošlosti.

„Primenjivaćemo zakon, ali se nećemo svetiti. Neće biti šutki onih koji su pali sopstvenom krivicom i to iz veoma dobrog razloga“, rekao je Kačinjski nakon zatvaranja birališta u nedelju uveče. Kačinjski je inače brat-blizanac pokojnog predsednika Poljske Leha Kačinjskog, koji je poginuo u avionskoj nesreći 2010.

Kada je partija Pravo i pravda bila na vlasti pre deset godina, u zemlji su zabeležena ogromna previranja, pošto je Kačinjski nastojao da se osveti političkim neprijateljima i bivšim komunističkim saradnicima, navode agencije. Odnosi su bili zategnuti i sa evropskim partnerima zemlje, naročito s Nemačkom, budući da je Kačinjski poseban akcenat stavljao na istorijske razmirice s Nemačkom i Rusijom.

NJegova vlada, koja je formirana s dve male marginalne partije, pala je posle samo dve godine. Nakon smrti brata nije uspeo da preuzme njegovu poziciju, a njegova partija je ponovo bila poražena na parlamentarnim izborima 2011. Posle povratka u žižu pažnje javnosti, u nedelju je pozvao svoje političke protivnike da udruže snage u duhu nacionalnog jedinstva da bi se zemlja promenila nabolje. „Treba da nas bude mnogo jer su naši zadaci ogromni i izuzetno teški“, rekao je Kačinjski.

Rezultati izlazne ankete juče su pokazivali da je partija Pravo i pravda osvojila 37,7 odsto glasova i tako porazila vladajuću centrističku Građansku platformu, koja je zadobila poverenje 23,6 odsto birača. Dosadašnja premijerka Eva Kopač je priznala izborni poraz. Iako rezultati tek treba da budu potvrđeni, analitičari ocenjuju da Pravo i pravda ima velike šanse da formira većinsku vladu, što bi bio prvi takav slučaj u poslednjih 26 godina, odnosno od ponovnog uspostavljanja demokratije 1989, podsećaju analitičari. Takođe bi bio prvi put od 1989. da u Sejmu neće biti levičarske partije.

Pretendent na premijersku funkciju i potpredsednica Prava i pravde Beata Šidlo izrazila je zahvalnost za podršku naroda. „Pobedili smo jer smo dosledni u suočavanju sa svim izazovima koji su pred nama i sledili smo korake pokojnog predsednika Leha Kačinjskog. Ne bismo pobedili da nam poljski narod nije saopštio koja su njegova očekivanja i potrebe, a koji je na kraju glasao za nas“, rekla je Šidlo.

Jedna od glavnih tema predizborne kampanje bila je izbeglička kriza. Iako je aktuelna poljska vlada pristala da primi 7.000 migranata, opozicione partije su se usprotivile takvoj odluci. Kačinjski (66) se nije kandidovao za premijera, a za tu poziciju je imenovao Šidlo koja je relativno poznata javnosti. Međutim, deo analitičara tvrdi da bi sam Kačinjski mogao da stupi na premijersku funkciju tokom sledećih nekoliko meseci. Kačinjski je inače prošlog meseca bio na udaru kritika zato što je rekao da bi migranti mogli da donesu bolesti i zaraze u Poljsku.

Partija Kačinjskog je bliska Rimokatoličkoj crkvi. Podržava zabranu abortusa i veštačku oplodnju. Smatra da je snažan NATO neophodan kao protivteža Rusiji, koju doživljava kao pretnju. Izborne poene je osvojila i zahvaljujući obećanjima o povećanju dečjeg dodatka i smanjenju poreza za manje imućne. Osim toga, ocenjuju analitičari, stiče se utisak da je poljska javnost umorna od neispunjenih obećanja i skandala Građanske platforme, koja je na vlasti provela osam godina, mada ona teži bližim vezama sa EU. Iako je u Poljskoj u proteklih osam godina zabeležen izuzetan ekonomski rast, osvojila je drugo mesto i postaće glavna opoziciona partija. Procenjuje se da će samo još tri partije sakupiti dovoljno glasova da bi mogle da uđu u parlament – Poljska seljačka partija i desničarska stranka Kukiz 15, koju predvodi rok-zvezda Pavel Kukiz i partija Moderna Poljska.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari