Putin upozorio na strane napore na destabilizaciju Rusije 1Foto: EPA-EFE/ALEXEI NIKOLSKY/SPUTNIK /KREMLIN

Predsednik Vladimir Putin je danas naredio vodećoj kontraobaveštajnoj agenciji, Federalnoj službi bezbednosti (FSB) da udvostruči borbu protiv, kako je rekao, „pokušaja Zapada da destabilizuje“ Rusiju.

Na sastanku s najvišim zvaničnicima FSB – glavne naslednice KGB, Putin je ukazao da „takozvana politika obuzdavanja Rusije“ znači „sprečavanje razvoja Rusije, stvaranju problema duž granica, izazivanje unutrašnje nestabilnosti i podrivanje vrednosti koje ujedinjuju rusko društvo“.

Predsednik je dodao da to aktivnosti stranih sila koje nije naveo, za „slabljenje Rusije i stavljanje pod spoljašnju kontrolu“.

Putin nije pominjao proteste zbog hapšenja opozicionara Alekseja Navaljnog, ali je napao one u Rusiji koji navodno služe stranim interesima.

„Neophodno je povući granicu izmedju prirodne političke konkurencije, konkurencije medju političkim partijama, ideološkim platformama, raznim pogledima na razvoj zemlje, i aktivnosti u službi stranih interesa, koje nemaju nikakve veze s demokratijom i čiji je cilj podrivanje stabilnosti i bezbednosti naše države“, rekao je Putin.

Predsednik je naglasio potrebu da FSB od „provokacija“ zaštiti parlamentarne izbore predviđene za septembar.

Pozdravio je rad FSB na sprečavanju aktivnosti stranih špijuna, rekavši da su otkrivena 72 i 423 njihova informanta.

Odnosi Rusije sa Zapadom pali su na najniži nivo posle Hladnog rata zbog ruske aneksije ukrajinskog Krima 2014. godine, mešanja Rusije u američke predsedničke izbore 2016. godine i, nedavno, zbog hapšenja ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog i suzbijanja protesta na kojima se zahtevalo njegovo oslobadjanje.

Navaljni, najistaknutiji Putinov kritičar, uhapšen je 17. januara po povratku iz Nemačke, gde je proveo pet meseci na lečenju od trovanja nervnim agensom za koje je okrivio Kremlj što su ruske vlasti odbacile i optužile Navaljnog za saradnju sa zapadnim obaveštajnim agencijama.

Potom je ovog meseca Navaljni osudjen na dve i po godine zatvora jer je boravkom u Nemačkoj prekršio zahteve uslovne kazne na koju je ranije bio osudjen.

Hapšenje Navaljnog izazvalo je talas protesta desetina hiljada ljudi, a privedeno je 11.000 od kojih su mnogi kažnjeni novčano ili zatvorom.

Posle demonstracija, parlament Rusije je pooštrio je kazne za nepoštovanje naredbi policije i uveo nove novčane kazne za finansiranje demonstracija. Putin je danas potpisao nove zakone o tome.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari