Banožić imao alkohol u krvi pola sata nakon sudara 1Foto: EPA-EFE/ZOLTAN MATHE HUNGARY OUT

Smenjeni ministar odbrane Hrvatske Mario Banožić, koji je učestvovao u saobraćajnoj nesreći u kojoj je poginuo G. Š. (40), imao je 0,21 promila alkohola u krvi pola sata nakon sudara, pokazala je analiza Opšte županijske bolnice u Vinkovcima, a prenosi hrvatski „Indeks“.

Ni Banožić ni vozač kombija nisu bili vezani, a doskorašnji hrvatski ministar odbrane je vozio brže nego što je propisano. Hrvatska policija podnosi prijavu za izazivanje saobraćajne nesreće iz nehata, a tužilaštvo odlučuje o konačnoj kvalifikaciji dela.

Do saobraćajne nesreće došlo je 11. novembra oko 6 sati, na izlazu iz Vinkovaca prema Županji, kada su se sudarili privatni automobil Banožića i kombi.

Hrvatsko državno tužilaštvo je ubrzo nakon saobraćajne nesreće potvrdilo da ju je izazvao Banožić, a hrvatski premijer Andrej Plenković je saopštio da je ministra odbrane razrešio dužnosti.

Banožić je veče pre nesreće bio na proslavi koja je potrajala do kasno u noć. Zatim je u ranim jutarnjim časovima krenuo u lov, a na putu do lovišta je izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginuo otac dvoje dece, prenosi Indeks podatke iz istrage.
Vozači nisu bili vezani, Banožić prekoračio brzinu

Izveštaji veštaka potvrđuju da Banožić i vozač kombija u trenutku nesreće nisu bili vezani pojasom, kao i da je doskorašnji ministar odbrane Hrvatske u trenutku preticanja, u uslovima izmaglice, vozio brzniom od 78 kilometara na čas, na mestu na kom je dozvoljena brzina do 50 kilometara na čas.

Tužilaštvo je saopštilo i da se Banožić nije uverio da preticanje može da izvrši na bezbedan način.

Banožić je teže povređen. Zadobio je povrede glave i u svesnom je stanju, ali kako su rekli iz bolnice, ne seća se nesreće.

Banožić je prvo prevezen u bolnicu u Vinkovcima, a nakon toga u KBC Osijek.

Pravna kvalifikacija

Hrvatska policija je saopštila da će protiv Banožića podneti prijavu za krivično delo izazivanje saobraćajne nesreće u putničkom saobraćaju zbog kršenja saobraćajnih propisa u kojoj je poginula jedna osoba.

„Prva stavka se odnosi na samo počinjenje saobraćajne nesreće, druga stavka je da je to urađeno iz nehata i treća, da je nesreća prouzrokovala smrtni slučaj“, saopštio je portparol policije Dragoslav Živković.

Konačnu kvalifikaciju dela utvrdiće Županijsko državno tužilaštvo u Vukovaru. Ukoliko prihvati prijavu policije, bivšem ministru hrvatske odbrane preti kazna od jedne do osam godina zatvora, prenosi Indeks.

Prema hrvatskim zakonima, za osobu koja je izazvala saobraćajnu nesreću u alkoholisanom stanju sa manje od 1,5 promila u krvi, predvića se kvalifikacija izazivanje nezgode iz nehata.
Razlika između nehata i namernog postupanja

Dr Nevena Aljinović sa Katedre za pravne nauke u forenzici na Univerzitetu u Splitu kaže da je nehat u Hrvatskoj blaži oblik krivične radnje u odnosu na namerno postupanje.

„Krivično delo izazivanja saobraćajne nesreće u putničkom saobraćaju predstavlja specifičnu konstrukciju kod koje se prepleću ugrožavanje i povređivanje i ima dve posledice – osnovnu posledicu ugrožavanja bezbednosti saobraćaja i težu posledicu koja se odnosi na teže telesno povređivanje osobe ili smrt osobe“, kaže Aljinovićeva.

Profesorka Univerziteta u Splitu navodi da u odnosu na težu posledicu može da se smatra da li je okrivljeni izazvao saobraćajnu nesreću sa namerom ili iz nehata.

„Okrivljeni postupa s namerom kada je svestan kršenja propisa o bezbednosti saobraćaja i toga da može da ugrozi i drugu osobu, dok sa nehatom postupa kada je svestan kršenja propisa, ali lakomisleno smatra da neće doći do povrede i saobraćajne nesreće“, ističe Aljinovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari