Građanski aktivista: Sumnjivo što na opožarenim mestima niču novi objekti 1Vatra, ilustracija EPA-EFE/GEORGE VITSARAS

Opožarena područja, prema oceni građanskih aktivista, pojedini investitori koriste za lakše dobijanje građevinskih dozvola. Nedavni požar u nacionalnom parku Skadarsko jezero na mestu gdje je nekada trebao da se gradi hotelski kompleks Porto Skadar Lejk, otvorio je staru sumnju.

U Crnoj Gori većinu požara izaziva čovjek, slučajno ili namerno, pokazuju podaci nadležnih. No, sumnjivo je, građanskom aktivisti Vuku Vujisiću, što na mjestima gdje je gorjelo, vrlo brzo i često niču novi objekti, prenosi Radio-televizija Crne Gore.

„Možemo sumnjati kao i u nekim drugim slučajevima da upravo takvi požari su izazvani ljudskim faktorom i da možda investitorima odgovara da izbiju požari na takvim lokacijama kako bi se životna sredina možda uništila i kako ne bi imali prepreke za dobijanje dozvola“, kazao je građanski aktivista Vuk Vujisić.

Novi požar u zaštićenom području nacionalnog parka Skadarsko jezero, otvorio je i novu sumnju.

„Kako je došlo tamo do požara i zašto bi neko palio tamo i onda sam kratkim istraživanjem uvidio da se radi o parcelama na kojima je trebao da bude projekat Porto Skadar Lejk“, poručio je Vujisić.

Da li je nešto sumnjivo u takvim požarima, morala bi hitno proveriti Uprava policije, poručuje Vujisić.

„Ukoliko imamo tu zaveru gde se pale požari da bi se moglo graditi dalje, jeste da se otkriju nalogodavci i da se ozbiljnije pristupi tome“, poručio je Vujisić.

Ipak je to udar na državu Crnu Goru, na njen ekološki status i posledice su nezamislive.

’’Bez šuma dolazi do promene klime, povećava se temperatura vazduha i smanjuje se količina padavina, požari jako utiču na sveobuhvatnu ekonomiju jedne zemlje“, kazao je iz Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.

Zato je, poručuju iz Agencije za zaštitu životne sredine, potrebno prije gradnje bilo kakvog objekta dozvoliti prirodi da se obnovi. A za to će trebati i vrijeme.

’’Ta procjena odnosno proces izdavanja ekološke saglasnosti i dozvola trajaće od 5-10 godina. Tj. sve dok ne dođe do obnove staništa“, navodi Gazdić.

Taj mehanizam i do sada je postojao, poručuju, ali se nije koristio. Ipak, u nekim zemljama je već dao rezultate. Da li će tako biti i kod nas znaćemo već narednog leta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari