Osvajanje mišljenja kroz sport: Kako Viktor Orban širi uticaj Mađarske u inostranstvu? 1Foto: EPA-EFE/Fernando Villar

Od 2016, vlada mađarskog premijera Viktora Orbana dala je milione evra sportskim klubovima u rumunskom regionu Transilvanije, gde živi većina rumunskih etničkih Mađara. Mađarska je finansirala izgradnju fudbalskih stadiona, sportskih akademija, hokejaških terena i druge infrastrukture, sve ispred Bukurešta.

Na mađarskom, region Sekelji se nalazi u rumunskoj Transilvaniji sa oko milion ljudi koji žive u okruzima Harghita i Kovasna, kao iu delu zemlje Mureš. Iako se samo 50 odsto stanovništva izjašnjava kao etnički Mađari, region već dugo tinja od poziva na veću autonomiju od Bukurešta, ako ne i potpunu nezavisnost.

Orbanovu vladu često optužuju da izaziva takva osećanja. I dok Bukurešt kaže da su te namere benigne i da se mnogi u Bukureštu ne žale, barem javno, na mađarsko finansiranje sporta u Transilvaniji drugi gledaju sa podozrenjem. Analitičari sumnjaju da Orban koristi sport kao deo meke moći da osvoji srca i duše, ne samo u Rumuniji, već i drugde u susednim zemljama gde postoji značajna zajednica etničkih Mađara.

U rumunskom regionu Transilvanije, često se vijori nezvanična zastava Sekelji i peva se nezvanična himna na utakmicama, dok se i sam Orban povremeno pridružuje publici da podrži neke od etničkih mađarskih timova.

Najvidljiviji nedavni primer – Orban, samozvani sportski entuzijasta i bivši fudbaler amater, bio je na tribinama u julu kada je Sepsi OSK iz Kovasne u Rumuniji pobedio slovenačku Olimpiju iz Ljubljane u kvalifikacijama za UEFA takmičenje.

Fudbalska utakmica 21. jula održana je samo nekoliko dana pre nego što je Orban održao svoj sada već ozloglašeni govor u istoj transilvanskoj oblasti u Rumuniji, obraćajući se gomili uglavnom etničkih Mađara i govoreći o mešanju rasa i mađarskom nacionalnom identitetu, što je izazvalo talas međunarodne osude iz Vašingtona. Briselu i drugima, uključujući jevrejske grupe.

Da je sport sredstvo za jačanje mađarskog identiteta procurilo je ranije ove godine kada je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao da je „sport jedno od osnovnih sredstava za očuvanje i izgradnju nacionalnog identiteta i ponosa“. Sijarto je to rekao na konferenciji za novinare u januaru u Bukureštu dok je bio zajedno sa rumunskim ministrom sporta Eduardom Novakom, koji nije imao primedbi niti je izrazio rezervu prema tome, bar ne javno.

Osvajanje mišljenja kroz sport

Ali možda bi Bukurešt trebalo da bude zabrinut. Budimpešta je od 2016. godine uložila 83 miliona evra u sport u etničkim zajednicama Sekelji, pokazalo je istraživanje mađarskog sajta indek.hu. Većina ovih sredstava otišla je za fudbal i hokej na ledu, dva od omiljenih sportova Viktora Orbana. Bukurešt je uložio samo delić onoga što je uložila Budimpešta.

Orban je pojasnio da mađarski identitet i nacionalni ponos prevazilaze granice Mađarske i obuhvata delove rumunske regije Transilvanije ili Zakarpatskog basena.

U svom govoru od 23. jula u Beile Tušnadu, koji se nalazi u transilvanijskom okrugu Harghita, Orban je rekao: „Mi Mađari nismo mešana rasa… I ne želimo da postanemo mešana rasa“, dodajući da zemlje u kojima su Evropljani mešani i ne -Evropljani „više nisu nacija“.

„Pred nama je težak period da bismo održali svoje nacionalne ambicije, moramo ostati jedinstveni. Otadžbina mora ostati ujedinjena i Transilvanija i druge oblasti naseljene Mađarima u Karpatskom basenu moraju ostati ujedinjene“, zaključio je Orban.

Orban ide prema planu, rekao je Stefano Botoni, italijanski istoričar Mađarske, koji kaže da mađarski desničarski populista nije zainteresovan za promenu granica, već želi da promeni mišljenje ljudi. „Ovo se može nazvati revizionizmom. Orban je izgradio prekogranični politički i kulturni sistem kroz novac, viziju, ideologiju, letnje škole, kao i društvene i kulturne mreže“, rekao je Botoni za rumunski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).

„Kada Orban govori o Karpatskom basenu, to naravno uključuje sve teritorije bivše Austro-Ugarske. To ne uključuje teritorijalne revizije. Mislim da se razlikuje od međuratnog revizionizma. Revizionizam 1920-30-ih je imao za cilj povratak teritorije. Ovde teritorija više nije najvažnija. Ljudi su važniji“, dodao je on.

Ceo tekst možete pročitati na sajtu Radija Slobodna Evropa.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari