lekovi antibioticiFoto: EPA-EFE/Andre Coelho

Široko korišćeni antidepresivi izazivaju „emocionalno otupljivanje“, pokazali su rezultati istraživanja koje nudi nove uvide u to kako lekovi mogu da deluju i u njihove potencijalne propratne efekte.

Istraživanjem, koje je sprovedeno na volonterima tokom tri sedmice, utvrđeno je da bi „otupljivanje“ negativnih emocija moglo da bude deo načina na koji lekovi pomažu ljudima da se oporave od depresije.

Ali bi isto tako moglo da razjasni jedan uobičajeni propratni efekat.

„Ovi lekovi oduzimaju deo emocionalnog bola koji osećaju ljudi sa depresijom, ali izgleda da nažalost oduzimaju i deo uživanja“, kaže profesorka Barbara Sahakijan sa Univerziteta u Kembridžu, jedna od autorki istraživanja.

Ona kaže da ova otkrića mogu da pomognu pacijentima da budu bolje informisani prilikom izbora lekova, ali napominje i da „nema sumnje da su antidepresivi korisni“ za mnoge pacijente.

Prema podacima Nacionalne zdravstvene službe (NHS), više od 8,3 miliona pacijenata u Engleskoj je dobilo neki antidepresiv tokom 2021-22. godine.

SSRI lekovi su među najrasprostranjenijim u upotrebi i efikasni su kod većine pacijenata, iako ne kod svih.

Neki ljudi koji uzimaju ove lekove kažu da se osećaju emocionalno tupi ili da više ne uživaju u stvarima, a jedna studija sugeriše da se ovo odnosi na između 40 i 60 odsto onih koji ih piju.

Međutim, dugo nije bilo jasno da li je ovaj simptom propratni efekat leka ili jedan od simptoma depresije.

Najnovije istraživanje sugeriše da ovaj lek sam po sebi može da izazove emocionalno otupljivanje.

U studiji, objavljenoj u časopisu Neuropsihofarmakologija, učestvovalo je 66 volontera kojima je davan ili SSRI lek escitalopram ili placebo tokom perioda od najmanje 21 dan pre nego što su radili niz kognitivnih testova.

U gotovo svim testovima, uključujući one kojima se procenjuje pažnja i memorija, pokazalo se da lek nije imao nikakvog uticaja.

„Ovaj lek nema nikakav negativan uticaj na kognitivne sposobnosti – i sa te tačke gledišta je veoma dobar“, kaže Sahakijan.

Međutim, ljudi koji uzimaju SSRI su imali slabiji odgovor prilikom učenja u interakciji sa okolinom, koje od njih zahteva da odgovore na pozitivan ili negativan fidbek.

Učesnicima su pokazivane dve opcije na ekranu, A i B.

Ako odaberu A rezultat je nagrada u četiri od pet puta, dok za opciju B nagrada sledi samo jednom u pet puta.

Posle nekoliko tura, ljudi nauče da odaberu A.

Potom su mogućnosti opcija A i B povremeno zamenjivane i od učesnika je traženo da nauče nova pravila.

Grupa koja je uzimala SSRI bila je, u proseku, znatno sporija u odgovoru na ove promene.

Sahakijan kaže da bi ova otkrića mogla da budu korisna za pacijente.

„Nekim ljudima mogu da budu ponuđene različite vrste tretmana, naročito ako nisu došli u bolnicu zbog ozbiljne bolesti“, zaključuje ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari