Ruski kolaps nadohvat ruke? Bivši general smislio plan, evo koraka za siguran kraj Putina 1foto: Shutterstock/Yulia Grigoryeva

Dok se poslednja ofanziva Moskve u Ukrajini odvija sporo i krvavo, sledeće faze ovog jezivog rata već postaju sve očiglednije. Nasuprot svim očekivanjima, Ukrajinci se uspešno odupiru desetinama hiljada sveže mobilisanih ruskih regruta koji su bačeni na njihovu teritoriju. Mnogi zapadni posmatrači smatraju da su ispunjeni svi izgledi za dugu ratnu agoniju i da je teško veoma brzo pobediti Rusiju i proterati je iz Ukrajine. Postoje, međutim, potpuno suprotna mišljenja; jedan takav pripada penzionisanom britanskom oficiru Ričardu Kempu, veteranu rata u Avganistanu.

On je u svojoj analizi za Telegraf napisao da bi šanse za potpuni ruski kolaps ove godine mogle da iznenade mnoge, nakon što se obistine najave Kijeva o velikoj ofanzivi na ruske kopnene snage na proleće, koju otvoreno pripremaju.

Vadim Skibicki, zamenik šefa ukrajinske vojne obaveštajne službe, rekao je ranije ove nedelje da će predstojeća kontraofanziva Ukrajine imati za cilj da zabije klin između Krima i ruskog kopna. Ukrajinci su odlučni da oslobode sve okupirane teritorije, uključujući Krim, a bivši general Ben Hodžis, bivši komandant američkih snaga u Evropi, osmislio je strategiju za koju veruje ne samo da bi omogućila Ukrajini da povrati Krim, već i izazvala potpune razmere ruske vojne implozije.

Predlog generala Hodžisa je sledeći: da se izoluje poluostrvo u ruskom posedu preciznim udarima na dva kopnena puta koja ga povezuju sa ruskom teritorijom. Kerčki most i koridor za Krim koji ide duž Azovskog mora već su oštećeni u diverziji. Nakon što se ova logistička uska grla preseku, usledio bi veliki oklopni napad na Azovsko more, praćen probojom ruskih odbrambenih linija severno od Krima. Kada ukrajinski raketni i artiljerijski sistemi budu u neposrednoj blizini, ruske vazdušne, kopnene i pomorske snage na poluostrvu bile bi napadnute preciznim dalekometnim napadima i bombardovanjem, sve do poslednje tačke kada bi ukrajinska vojska mogla da pokrene kopnenu ofanzivu duž Perekopske prevlake na sam Krim.

Ovaj usaglašeni napad na poluostrvo – njegovo izolovanje, neutralisanje i nanošenje velike štete Putinovoj vojnoj infrastrukturi udarima dugog dometa – bio bi veliki udarac ruskom moralu. U nedostatku drugih odlučujućih uspeha na bojnom polju, to bi predstavljalo poraz MoskvI koji NE BI mogla da prikrije. Pad Krima bi svakako doveo do potpunog kolapsa ruskih snaga na terenu, a možda čak i do Putinovog pada – smatra Ričard Kemp.

Ali sve je lakše reći nego učiniti. A britanski penzionisani oficir smatra da plan nema šanse za uspeh ako ukrajinskim snagama nema veće vojne i druge podrške Zapada. Čak i ograničenija operacija oslobađanja zahtevala bi masovnu pomoć zapadnih zemalja, primećuje on, uključujući mnogo više tenkova nego što je obećano, mnogo veće količine municije i raketne sisteme dugog dometa koji do sada nikada nisu razmatrani ili obezbeđeni. Ova dodatna podrška bi morala biti dugoročno održiva, a to bi značilo povećanje odbrambene industrijske proizvodnje kako u SAD tako i u Evropi iznad prethodno razmatranih vrednosti.

Postizanje ovoga je isključivo pitanje političke volje na evropskom kontinentu, koji je još uvek prilično klimav. Upravo sada postoje jasni znaci da evropski lideri, bojeći se inflacije i recesije na svojim tržištima, guraju Zelenskog ka mirovnim pregovorima sa Rusijom, a ne da poraze Moskvu. To je bila i poruka koju su francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc nedavno direktno preneli ukrajinskom lideru u Parizu.

Obe ove zemlje su saopštile da ove godine neće snabdevati Ukrajinu novim vrstama naoružanja. Trenutno se razgovara samo o budućoj bezbednosnoj pomoći i garancijama NATO-a Ukrajini nakon završetka rata, kao sredstvu pritiska na Zelenskog.

Putin prepoznaje kolebljivu zapadnu podršku ukrajinskoj ofanzivi i biće ohrabren da unapredi sopstvenu ofanzivu kako bi maksimizovao teritorijalni dobitak pre bilo kakvih potencijalnih pregovora. Malo je verovatno da će ostvariti svoje pune ciljeve na bojnom polju, ali sigurno neće dobrovoljno predati ono što sada ima, a to je znatno veća teritorija nego kada je rat počeo.

Pošto su Ukrajini oduzeti resursi za odlučujući uspeh, rezultat dogovora između Kijeva i Moskve mogao bi da bude samo period relativnog mira, praćen konsolidacijom ruske vojske i sledećim krugom ruske agresije. Plan generala Hodžisa za Krim je možda preterano optimističan, ali dugoročni mir može doneti samo poraz Rusije na bojnom polju, smatra britanski vojni ekspert. Scenario koji sada guraju lideri NATO-a značio bi dugoročni poraz Zapada i ohrabrenje Rusije i Kine, a šteta je tim veća što je mogućnost potpunog ruskog kolapsa trenutno na dohvat ruke, prenosi Slobodna Dalmacija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari