SAD upozorile da će izraelske sankcije protiv Palestinaca povećati napetost 1Foto: EPA-EFE/STR (Arhiva)

Portparol Stejt departmenta Ned Prajs osudio je sankcije koje je odobrila nova Vlada Izraela protiv Palestinske uprave zbog njenih uspešnih nastojanja da Medjunarodni sud pravde (MPS) da mišljenje o izraelskoj okupaciji.

Prajs je kasno sinoć sankcije označio „unilateralnim odgovorom“ koji će povećati napetost, ali je takodje rekao da ništa manje problematičan nije, po oceni Vašingtona, zahtev Palestinske uprave da MPS da savetodavno mišljenje, prenose izraelski mediji.

Na brifingu za novinare portparol Stejt departmenta je objasnio da je to razlog što se SAD protive takvom palestinskom zahtevu, znajući da samo služi povećanju napetosti, da je kontraproduktivan i da udaljava dve strane od rešenja sukoba za pregovaračkim stolom po modelu dve države.

Kako je navedeno zvaničnici administracije predsednika SAD Džozefa Bajdena razgovaraju o tome i sa izraelskim i sa palestinskim zvaničnicima.

Sankcije koje je uži sastav izraelske vlade odobrio u petak prošle nedelje uključuju oduzimanje dela prihoda od carina i poreza koje Izrael ubira u ime Palestinske uprave kako bi se koristili za pomoć izraelskim žrtvama terorizma.

Uz to je najavljeno umanjenje tih prihoda za sumu koje Palestinska uprava daje palestinskim napadačima, zatvorenicima i njihovim porodicama, zamrzavanje palestinske izgradnje na većem delu okupirane Zapadne obale i oduzimanje dozvola za putovanja visokim palestinskim zvaničnicima.

Palestinski premijer Muhamed Štajeh je u ponedeljak u intervjuu za izraelski list Harec upozorio da bi sankcije mogle dovesti do kolapsa Palestinske uprave, koja kontroliše delove Zapadne obale.

Odobrenje sankcija predstavlja odstupanje od politike prethodne vlade, koja je na nekoliko načina pokušavala da ojača Palestinsku upravu palestinskog predsednika Mahmuda Abasa, lidera umerenijeg Fataha zbog bojazni da bi mogle ojačati ekstremnije palestinske snage poput islamskog ekstremističkog Hamasa, komentarišu izraelski mediji.

Ni premijeri te vlade, Naftali Benet, koga je zamenio Jair Lapid, nisu se medjutim sastajali s Abasom, a kamoli pregovarali o rešenju po modelu dve države.

Sadašnji premijer Benjamin Netnajahu, koji se vratio na vlast šesti put posle godinu i po u opoziciji i dugo se hvalio da nastoji da izoluje Palestinsku upravu, obrazovao je najdesniju koaliciju u istoriji Izraela.

Mnogi članovi te koalicije podržavaju raspad Palestinske uprave i smatraju da podstiče terorizam.

Oni ne dele mišljenje odbrambenog establišmenta o važnosti izraelske bezbednosne saradnje sa Palestinskom upravom i nastoje da spreče kolaps.

Stav nove vlade će po svoj prilici biti izvor napetosti u odnosima sa SAD koje podržavaju poboljšanje izraelsko-palestinskih odnosa.

Bajdenova adminstracija je takodje zabrinuta zbog planova Netanjahuove vlade da proširi izraelsko prisustvo na Zapadnoj obali izgradnjom jevrejskih naselja, legalizovanjem divljih naselja i sprečavanjem palestinske izgradnje na 60 odsto Zapadne obale koja je pod potpunom izraelskom kontrolom.

Izrael je osvojio Zapadnu obalu u ratu 1967. godine zajedno s istočnim Jerusalimom i pojas Gaze. Palestinci planiraju da na svim tim teritorijama osnuju nezavisnu državu. Istočni Jerusalim je kasnije anektiran, a pojas je pod izraelskom blokadom.

Izraelske sankcije uvedene su nedelju dana nakon što je Generalna skupština UN glasala za usvajanje rezolucije kojim se traž imišljenje Medjunarodnog suda pravde u Hagu o okupaciji i da preporuči dalje korake ako smatra da je okupacija permanentna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari