Sankcije ne zaustavljaju tursku ofanzivu u Siriji 1Foto: EPA_EFE/ ERDEM SAHIN

Da turska invazija na Siriju neće proći nekažnjeno pokazala je današnja odluka zemalja članica Evropske unije koje su se obavezale da obustave izvoz oružja u Tursku iako su odustale od primene formalnog embarga na oružje na nivou EU.

Dilomate kažu da, iako nisu svi pristali na uvođenje formalnih sankcija na izvoz oružja, efekat usaglašene odluke će biti isti, a omogućava i bržu primenu.

Nekoliko zemalja, među njima Nemačka, Francuska, Finska i Švedska uvele su embargo na oružje Turskoj tokom prethodnih nekoliko dana. Folksvagen je odložio izgradnju fabrike u Turskoj.

Na sastanku ministara spoljnih poslova u Luksemburgu, zemlje EU su se, takođe, složile da pripreme spisak potencijalnih sankcija zbog turskih aktivnosti u vezi sa iskopavanjem nafte na Kipru. U saopštenju, države članice su osudile tursku vojnu operaciju u Siriji i obavezale se na „čvrste nacionalne pozicije u pogledu njihove politike izvoza oružja u Tursku“.

Predsednik SAD Donald Tramp je, obraćajući se direktno turskom kolegi Redžepu Tajipu Erdoganu, zatražio hitan prekid vatre u Siriji istovremeno objavljujući niz kaznenih mera za Ankaru za koje kritičari kažu da je pokušaj da „sačuva sopstveni obraz“, prenosi Gardijan.

Američki sekretar za finansije Stiven Mnukin objavio je da se na kaznenom spisku SAD nalaze tursko ministarstvo odbrane, energetike kao i unutrašnjih poslova. NJima se, kako je naveo Mnukin, zamrzavaju sva sredstva u SAD i zabranjuju transakcije sa njima preko američkog finansijskog sistema.

O razgovoru Trampa i Erdogana, javnost je obavestio potpredsednik SAD Majk Pens koji je najavio i skori odlazak na Bliski istok. „SAD nisu dale zeleno svetlo Turskoj da izvrši invaziju na Siriju“, insistirao je Pens obraćajući se novinarima u Beloj kući. Uporedo sa predstojec?im putovanjem Pensa, ministar odbrane Mark Esper rekao je da će sledeće nedelje otputovati u Brisel kako bi zahtevao od NATO saveznika da kazne Tursku zbog invazije, za koju je rekao da je „rezultirala puštanjem mnogih opasnih zatvorenika ISIS-a.

Objavu Trampa pre nedelju dana o povlačenju američkih vojnika iz Sirije koji su služili kao tampon protiv turske invazije naširoko je ocenjena kao gruba spoljnopolitička greška. Čak su i republikanci negodovali zbog odluke predsednika. Kako je situacija na severu Sirije izmakla kontroli u poslednjih nekoliko dana, tako je Tramp promenio strategiju, piše Gardijan.

Sada je izdao izričitu naredbu za uvođenje sankcija sadašnjim i bivšim turskim zvaničnicima a zamrznuti su i trgovinski dogovori SAD-Turska u iznosu od 100 milijardi dolara.

Tramp je vratio i carine od 50 odsto na turski čelik, ukinute prošle godine da bi se oslobodio američki pastor Endrju Branson iz zatvora u Ankari, a koje su dovele do pada turske lire, inflacije i potresa turske ekonomije. „Potpuno sam spreman da brzo uništim tursku ekonomiju ako turski lideri nastave ovim opasnim i destruktivnim putem“, rekao je predsednik SAD.

Za Erdogana su ove pretnje „pošalice“ a slično je reagovao i turski ambasador u UN nazvavši ih „šalom“. „Rešeni smo da dovedemo našu operaciju do kraja. Završićemo ono što smo započeli. Podignutu zastavu ne spuštamo“, kazao je Erdogan. Verovatno imaju na imu, tvrde vojni stratezi, američke pretnje s početka godine da će Tursku sankcionisati zbog kupovine ruskih sistema raketne odbrane S-400, što se nije ostvarilo.

Neposredno pre najave o uvođenju sankcija Turskoj, Tramp je na Tviteru napisao: „Svako ko želi da pomogne Siriji u zaštiti Kurda je dobar za mene, bilo da je reč o Rusiji, Kini ili Napoleonu Bonaparti. Nadam se da će se svi odlično snaći, udaljeni smo 7.000 milja (11.200km)! 

Prema izveštajima UN, 160.000 ljudi napustilo je svoje domove dok Sirijska opservatorija za ljudska prava kaže da bi taj broj mogao biti i veći od 250.000, dok je za nedelju dana od turske invazije ubijeno 70 civila, prenosi Bi-Bi-Si.

Opservatorija čije je sedište u Britaniji kaže da je 135 članova kurdske SDF stradalo u vojnim operacijama kao i 122 turskih boraca i osam turskih vojnika. Turska agencija Anadolija prenosi da je 18 civila stradalo na granici sa Turskom. Hjuman rajts voč je pozvao Tursku da istraži navode o ratnim zločinima koje su počinile proturske snage.

„Turska bi kao država mogla biti smatrana odgovornom za oštra kršenja ljudskih prava koje su počinile njoj bliske grupe koje ona kontroliše“, kazao je portparol ove organizacije Rupert Korvil. Upozorenje Hjuman rajts voča usledilo je nakon objavljivanja snimaka tokom vikenda koji prikazuju pogubljenja Kurda, uključujući i političarku Hevrin Kalaf.

Nuklearne bombe kao „taoci“

Kako se procenjuje, 50 nuklearnih bombi koje se nalaze u američkoj vazdušnoj bazi Inčirlik u Turskoj postale su potencijalni pregovarački adut u napetim odnosima između Vašingtona i Ankare. Kako je proteklih nekoliko dana pisao NJujork tajms, zvaničnici Bele kuće ozbiljno razmatraju razmeštanje nuklearnih bombi. Izveštaj njujorškog lista citira jednog zvaničnika administracije koji je rekao da su bombe postale Erdoganovi taoci i da bi njihovo izmeštanje iz baze Inčirlik faktički bio kraj američko-turkog saveza.

Privođenja Kurda u Turskoj

Turska policija privela je četvoricu načelnika pograničnih okruga iz prokurdske stranke, prenose državni mediji. Načelnici okruga s kurdskom većinom pored turske granice sa Sirijom i Irakom iz redova prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP) pritvoreni su zbog navodne povezanosti s terorizmom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari