Širenje straha od propasti države 1Foto: EPA-EFE/ BORIS PEJOVIĆ

Najavljeni Predlog vlade Crne Gore o izmenama Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva naišao je na različita tumačenja, burne odjeke dela javnosti u Crnoj Gori i proteste.

Opozicija ističe da je reč o opasnom „izbornom inženjeringu“ koji bi, kako kažu, „za krajnji cilj imao promenu strukture stanovništva“.

Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova kažu da su ušli u proces izmena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta zbog „konačnog uređivanja registara i biračkog spiska Crne Gore“.

Kako ističe ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, „svedoci smo dugogodišnjih kritika domaće, ali i međunarodne javnosti, da se u biračkom spisku nalaze osobe koje u našoj zemlji decenijama ne žive, i svoju sudbinu vežu za druge države“.

„Naša namera je“, kaže, „da konačno dođemo do podatka koliko zaista ljudi živi u Crnoj Gori, a samim tim ima i pravo glasa. Nikakva izdaja nacionalnih i državnih interesa nije u pitanju, već poštovanje Ustava Crne Gore. Baš u interesu nacionalnih i državnih interesa želimo uređene registre prebivališta i boravišta, što će dovesti do uređenog biračkog spiska, a samim tim i do uređene države“, zaključuje Sekulović.

Stevo Muk, predsednik Upravnog odbora Instituta Alternativa iz Podgorice u izjavi za Danas pojašnjava da je „namjera vlade da jednu odluku, kao podzakonski akt, uskladi sa odredbama Zakona o državljanstvu.

Naime, postojeća odluka je usvojena i opstala u sistemu suprotno odredbama Zakona o državljanstvu, za vrijeme prethodnih vlada koje je vodila Demokratska partija socijalista.

Jedan od osam uslova za sticanje državljanstva, neprekidni zakoniti boravak na teritoriji Crne Gore, produžila za cijelih pet godina, sa deset na petnaest godina.

Sada je namjera vlade bila da uskladi ove rokove u odluci sa odredbama zakona. Nije bila riječ o promjeni Zakona o državljanstvu.

Povodom ocena da je predloženim izmenama ugrožena crnogorska država, naš sagovornik kaže da „teze i rječnik koji koristi DPS su sračunati da proizvedu strah od propasti države. Kad se razgrne njihova argumentacija, ostaju uglavnom strahovi, projekcije motiva i namjera“.

Kako navodi, „ovde je riječ o tome da li će ljudi koji ovdje žive decenijama, rade, imaju porodice, poslove, i koji jesu vezali svoj privatni i profesionalni život za Crnu Goru, ostvariti pravo na državljanstvo u skladu sa našim Ustavom i zakonom“.

„Dakle“, ukazuje Muk, „o građanima ove zemlje koji imaju brojne probleme i ograničenja, jer nemaju državljanstvo. Koje su oni nacionalnosti, kojih svjetonazora, političkih stavova i da li će glasati za ovu ili onu političku opciju, nije na bio kome da unaprijed sudi i da na osnovu toga opredjeljuje odluku da li će se zakon poštovati ili neće. Ako država može biti ugrožena tako što će biti poštovani zakoni, a građanima obezbeđena ustavna prava, onda se zaista postavlja pitanje čemu država služi“.

Po mišljenju sagovornika Danasa negodovanja iz dijaspore da Predlozi vlade imaju za posledicu oduzimanje biračkog prava za oko 40.000 crnogorskih državljana su „pretjerivanja“.

„Shvatio sam da niko neće izgubiti državljanstvo. To je više puta ponovljeno i nema osnova da bude drugačije. Drugo je pitanje da li će pojedini državljani izgubiti biračko pravo jer su ispunili uslove iz Ustava i zakona za brisanje iz biračkog spiska“.

U svakom slučaju, ističe Muk, „ni tu nije riječ o našim državljanima koji su na privremenom radu u inostranstvu. Taj Ustav i zakon koje je donijela ranija vlast, ali nije željela da precizira i u cjelosti zakonito realizuje ustavne i zakonske odredbe. Vjerujem da je propuštala da to uradi jer joj je to politički odgovaralo, jer je manipulisala i biračkim spiskovima i voljom birača“.

Nacrt Zakona o izmenama i dopunama zakona o prebivalištu i boravištu je stavljen na javnu raspravu, konstatuje Muk, i izražava uverenje da će se otvoriti i javna rasprava o predlogu odluke o kriterijumima za sticanje državljanstva.

„Nažalost“, dodaje, „pitanje je koliko ima zainteresovanih za otvorenu raspravu o činjenicama. Plašim se da u atmosferi koju dominantno kreira DPS i Milo Đukanović, svaka rasprava mora biti svedena na izdaju i odbranu države“, zaključuje Muk.

Stano: Izmene uz konsultacije

Svaka promena legislative u oblasti koja se odnosi na državljanstvo treba da bude sprovedena nakon širokih konsultacija i uz učešće svih relevantnih donosilaca odluka, kazao je portparol Evropske komisije Peter Stano. Kako je naveo, svaka država EU sama treba da „utvrdi uslove za sticanje ili gubljenje državljanstva, uz poštovanje prava EU i svaka promena legislative u tako važnoj oblasti treba da bude urađena na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne donosioce odluka i nakon širokih konsultacija o toj temi“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari