havijer milejFoto: EPA-EFE/Ariel Alejandro Carreras

Postoje elementi fašizma, elementi pozajmljeni od kineske države i elementi koji odražavaju argentinsku istoriju diktature. Ali veći deo programa za vladu koji je najavio Havijer Milei, demagoški novi argentinski predsednik, ovde na severnoj hemisferi je sablasno poznat, piše Džordž Monbiot, kolumnista Gardijana.

Pad programa masivnih rezova; rušenje javnih službi; privatizacija javne imovine; centralizovanje političke moći; otpuštanje državnih službenika; uklanjanje ograničenja za korporacije i oligarhe; rušenje propisa koji štite radnike, ugrožene ljude i živi svet; podrška stanodavcima protiv zakupaca; kriminalizacija mirnih protesta; ograničavajući pravo na štrajk.

Da li nešto zvoni?

Milei pokušava, sa „hitnom“ uredbom i monstruoznim „zakonom o reformi“, ono što su konzervativci uradili u Velikoj Britaniji tokom 45 godina.

Program kraha ima zapanjujuće sličnosti sa „mini“ (maksi) budžetom Liz Trus, koji je uništio izglede mnogih siromašnih i ljudi srednje klase i pogoršao previranja koja sada dominiraju javnim životom.

Slučajnost? Nimalo. Mileijev program je bio pod velikim uticajem argentinskih neoliberalnih istraživačkih centara koji pripadaju nečemu što se zove Atlas mreža, globalnom koordinacionom telu koje promoviše isti politički i ekonomski paket svuda gde radi.

Osnovao ga je 1981. godine državljanin Velike Britanije, Antoni Fišer. Fišer je takođe bio osnivač Instituta za ekonomske poslove (IEA), jednog od prvih članova mreže Atlas.

IEA je stvorila, u izuzetnoj meri, političku platformu Liz Trus.

U video razgovoru na dan njenog „mini“ budžeta sa još jednim članom instituta, njegov tadašnji generalni direktor, Mark Litlvud, primetio je: „Sada smo na udici. Ako ne uspe, to je tvoja i moja greška.“

Nije funkcionisalo – u stvari, srušilo se spektakularno, uz veliku cenu za sve nas – ali, zahvaljujući medijima u Velikoj Britaniji, uključujući BBC, koji nastavljaju da tretiraju ove fanatične korporativne lobiste kao dobavljače svetih spisa, oni su pali sa udice.

Prošle godine, IEA je objavljena u britanskim medijima u proseku 14 puta dnevno: čak i češće nego pre katastrofe koju je pomogla da izazove u Britaniji.

Retko kada je bilo osporavano ko ga finansira ili koga predstavlja.

Troje kolege koje je Trus nominovala na njenoj listi počasti svi su radili za ili sa organizacijama koje pripadaju Atlas mreži (Metju Eliot, TaxPayers’ Alliance; Rut Porter, IEA and Policy Exhange; Džon Moinihan, IEA).

Sada, poput sudija Vrhovnog suda SAD, oni su dobili doživotna ovlašćenja da oblikuju naše živote, bez demokratske saglasnosti.

Ništa nije naučeno: ove korporativne lobističke grupe i dalje oblikuju našu politiku.

Policy Exchange, koja nam je, kako je priznao Riši Sunak, „pomogao da izradimo“ britanske nove zakone protiv protesta, takođe je član Atlas mreže.

Određene politike možemo opisati kao Mileijeve ili Bolsonarove, ili Truseine, Džonsonove ili Sunakove, ali sve su to varijacije na iste teme, koje su kreirali i usavršavali otpadnici koji pripadaju istoj mreži.

Ti predsednici i premijeri su samo lica koja program nosi.

A ko su, pak, otpadnici?

Mnogi odbijaju da otkriju ko ih finansira, ali kako su informacije curile, otkrili smo da su sama Atlas mreža i mnogi njeni članovi uzimali novac od mreža finansiranja koje su osnovala braća Koh i drugi desničarski milijarderi, kao i od nafte, uglja i duvanske kompanije i drugih.

Otpadnici su samo posrednici. Oni idu u borbu u ime svojih donatora, u klasni rat koji vode bogati protiv siromašnih. Kada vlada odgovori na zahteve mreže, ona u stvarnosti odgovara na novac koji je finansira.

Smetovi mračnog novca i Atlas mreža su veoma efikasno sredstvo za prikrivanje i agregiranje moći. Oni su kanal kroz koji milijarderi i korporacije utiču na politiku ne pokazujući svoje ruke, uče najefikasnije politike i taktike za prevazilaženje otpora njihovoj agendi, a zatim šire te politike i taktike širom sveta.

Tako nominalne demokratije postaju nove aristokratije.

Takođe se čini da su vešti u oblikovanju javnog mnjenja. Na primer, širom sveta, neoliberalni otpadnici ne samo da su lobirali za ekstremne mere protiv protesta, već su uspešno demonizovali ekološke demonstrante kao „ekstremiste“ i „teroriste“.

Ovo bi moglo pomoći da se objasni zašto se miroljubivi aktivisti za zaštitu životne sredine koji blokiraju put rutinski udaraju šakama, nogama i pljuvaju, a moglo bi da objasni što je jedva čuo glas medijskog izveštavanja ili zabrinutosti javnosti kada se izriču ekstremne kazne: kao što je šestomesečna zatvorska kazna koja je u decembru izrečena aktivistu za klimatske promene Stivenu Gingelu zbog sporog marširanja ulicom u Londonu.

Ali najgore tek dolazi. Donald Tramp nikada nije razvio sopstvenu koherentnu platformu. On ne mora. Njegova politika je napisana za njega, u Mandatu za liderstvo od 900 stranica koji je izradila grupa istraživačkih centara predvođena Heritage Fondation.

Heritage Foundation je član Atlas mreže. Mnogi predlozi u „mandatu” su, iskreno, zastrašujući. Oni nemaju veze sa javnim zahtevima, a sve sa zahtevima kapitala.

Kada su Fridrih Hajek i drugi prvi put formulisali principe neoliberalizma, verovali su da će on odbraniti svet od tiranije.

Ali kako je pristizao veliki novac i stvarala se međunarodna mreža neoliberalnih istraživačkih centara da razvijaju i artikulišu svoje zahteve, program koji je trebalo da nas oslobodi postao je novi izvor ugnjetavanja.

U Argentini, gde je Milei zakoračio u vakuum koji je ostavila gruba pogrešna vladavina njegovih prethodnika i u stanju je da nametne, na način istinske doktrine šoka, politiku kojoj bi se inače žestoko opirao, siromašna i srednja klasa će platiti strašnu cenu.

Kako znamo? Zato što su veoma slični programi primenjeni na druge zemlje, počevši od argentinskog suseda Čilea, nakon puča Augusta Pinočea 1973.

Ovi otpadni rezervoari su poput šiljastih proteina na virusu. Oni su sredstvo kojim plutokratska moć upada u ćelije javnog života i preuzima vlast. Vreme je da razvijemo imuni sistem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari