Šta su američke obaveštajne službe poručivale Ukrajincima pre invazije Rusije 1EPA-EFE/GEORGE IVANCHENKO

Višemesečno istraživanje uglednog Vašington posta o uvodu u rat u Ukrajini, uključujući napore Zapada da osujeti ratne planove Kremlja, temelji se na opsežnim intervjuima s više desetina visokih zvaničnika SAD-a, Ukrajine, Evrope i NATO-a. Iz tih je istraživanja Washington Post izvukao ključne nalaze, njih pet, koje je naveo u posebnom članku, prenosi Jutarnji list.

Kao prvi nalaz ističu da je obaveštajna SAD  žprodrla u više tačaka ruskog političkog vođstva, špijunskog aparata i vojske, pa otkrila da se ruski predsednik Vladimir Putin priprema za invaziju na Ukrajinu u punom opsegu.

U Ovalnom kabinetu oktobra 2021. glavni savetnici američkog predsednika Džoa Bajdena predstavili su mu Putinove ratne planove za punu invaziju na Ukrajinu.

Američke obavještajne agencije koristile su se satelitskim snimcima, presretnutim komunikacijama i ljudskim izvorima kako bi ukazale da Putin gomila trupe duž ukrajinske granice sa ciljem zauzimanja glavnog grada Kijeva i većeg dela zemlje, ostavljajući po strani samo krnju ukrajinsku državu na zapadu.

Prioritet – ne izazvati direktan sukob s Rusijom

Takođe, svaka se odluka o naoružavanju Ukrajine temeljila na tome da se Rusiji ne da razlog da napadne SAD i NATO.

Bajden je, kako se navodi, bio odlučan da okupi NATO saveznike u suočavanju s nadolazećom invazijom, bez izazivanja direktnog sukoba između Rusije i SAD-a.

Sjedinjene Države su otkrile da je ruski predsednik naglo povećao finansiranje vojnih operacija, dok je njegov odgovor na pandemiju covida-19 ostao nedovoljno financiran. „Procenjujemo da planiraju značajan strateški napad na Ukrajinu iz više smerova istovremeno“, rekao je Bajdenu general Mark A. Milej, načelnik Združenog štaba američke vojske: „Njihova verzija ‘šoka i strahopoštovanja,“

Svaka odluka o naoružavanju Ukrajine temeljila se na tome da se Rusiji ne da razlog za eskalaciju sukoba, što je često izazivalo frustraciju kod ukrajinskih zvaničnika, koji su izvršavali pritisak na SAD da pošalju sve više i sve moćnijeg oružja, iako su javno izražavali sumnju da će do invazije doći.

 „Ne izvinjavam se zbog činjenice da je jedan od naših ciljeva ovde izbegavanje direktnog sukoba s Rusijom“, rekao je tako Džejk Saliven, Bajdnov  savetnik za nacionalnu bezbednost.

Bajden je, pak, poslao svog najvišeg obavještajnog šefa da Putina suoči s dokazima o ruskim ratnim planovima.

Direktor CIA-e Vilijam Barns tako je poslat u Moskvu da Putinu prenese poruku u stilu „znamo što nameravate i ako izvršite invaziju, biće teških posledica“.

Pitanje obaveštajnih podataka

Barns je dostavio lično pismo Bajdena, a s Putinom je razgovarao telefonom iz kancelarije u Kremlju.

Ruski vođa otišao je u to vreme u letovalište Soči tokom vtalasa koronavirusa, zbog čega je Moskva bila u ‘lockdownu‘.

Putin se, u žustroj prepirci, žalio na širenje NATO-a i nelegitimnost ukrajinske vlade.

„Govorio je na vrlo omalovažavajući način o predsedniku (Volodimiru) Zelenskom kao političkom vođi“, prisetio se Barns, inače bivši američki ambasador u Rusiji.

Barns je zaključio da Putin nije doneo nepovratnu odluku o invaziji, ali je izvestio američkog predsednika nakon telefonskog poziva da je „nivo moje zabrinutosti porasta, a ne pao“.

Kijev se pritom žalio da američke obaveštajne službe nisu bile dovoljno odlučne da bi se pripremile za invaziju.

Ukrajinski funkcioneri žalili su se da kad god su Amerikanci delili svoje sumorne izglede o neposrednoj invaziji, a s Kijevom nisu nikada u potpunosti podelili pojedinosti svojih obaveštajnih podataka.

U novembru su ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba i šef kabineta ukrajinskog predsednika Zelenskog posetili Stejt Dipartment u Vašingtonu, gde ih je visoki američki zvaničnik dočekao sa šoljom kafe i osmehom. „Momci, kopajte rovove!“

„Kada smo uzvratili osmeh“, prisetio se Kuleba, američki je zvaničnik rekao: „Ozbiljan sam. Počnite kopati rovove… Bićete napadnuti. Radi se o napadu velikih razmera i morate se pripremiti na to“.

„Tražili smo detalje. Nismo ih dobili“, rekao je Kuleba.

U međuvremenu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je sumnjao da neki zapadni zvaničnici žele da on pobegne.

Ukrajinski čelnik bio je zabrinut da će bez njegove vlade na putu i uspostavljanjem režima koji podržava Kremlj, sile NATO-a potražiti sporazumno rešenje s Moskvom u vezi Ukrajine.

„Zapadni partneri su želeli su nešto da učine – siguran sam da je neko bio stvarno zabrinut što će se dogoditi sa mnom i mojom porodicom“, rekao je Zelenski: “Ali neko je verovatno želeo samo brže završiti stvari. Mislim da većina ljudi koji su me zvali – pa, gotovo svi – nisu verovali da se Ukrajina može suprotstaviti tome i istrajati.“.

U skladu s time, da je upozoravao Ukrajince da se pripreme za rat, kako su neki partneri hteli, rekao je, ekonomski bi oslabio zemlju i Rusima olakšao osvajanje.

„Neka ljudi u budućnosti raspravljaju o tome je li to bilo ispravno ili ne“, rekao je Zelenski, „ali ja definitivno znam i intuitivno – o tome smo razgovarali svaki dan u Veću za nacionalnu bezbednost i odbranu i slično – imao sam osećaj da su nas Rusi hteli pripremiti za laku predaju zemlje. I to je zastrašujuće“, rekao je Zelenski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari