Taksin Šinavatra, koji ima i crnogorsko državljanstvo, a njegova sestra srpsko, pušten iz zatvora: Stotine pristalica ga dočekale u Bangkoku 1 EPA/RUNGROJ YONGRIT

Za čoveka koji je proveo većinu poslednjih 20 godina u egzilu, a poslednjih osam meseci u zatvoru, lik bivšeg premijera Taksina Šinavatre i dalje ima ogroman uticaj u Tajlandu, piše BBC.

Njegovo oslobađanje iz zatvora u 76. godini, nakon što je odslužio deo jednogodišnje kazne za korupciju i zloupotrebu vlasti tokom mandata premijera od 2001. do 2006. godine, bila je glavna vest u Tajlandu.

Stotine pristalica u crvenim majicama klicale su dok je Taksin izlazio iz zatvora Klong Prem u Bangkoku danas, u beloj košulji i kratko podšišane kose.

Taksin Šinavatra, koji ima i crnogorsko državljanstvo, a njegova sestra srpsko, pušten iz zatvora: Stotine pristalica ga dočekale u Bangkoku 2
EPA/RUNGROJ YONGRIT

Taksin je ubrzo nakon puštanja rekao novinarima da je dobrog zdravlja i da se „oseća rasterećeno“.

Ispred zatvora su ga dočekali članovi porodice, uključujući njegovu ćerku i političku naslednicu, bivšu premijerku Paetongtarn Šinavatra.

Od trenutka kada je u januaru 2001. došao na vlast, Taksin – samostalno izgrađeni milijarder – pokušava da preoblikuje svoju zemlju, stičući podjednako i vatrene pristalice i žestoke protivnike.

Njegove stranke su nastavile da pobeđuju na izborima čak i nakon što je svrgnut vojnim udarom u septembru 2006, ali strah od njegovih ambicija u moćnom rojalističkom establišmentu doveo je do više sudskih presuda protiv njegovih saveznika, godina nasilnih uličnih sukoba i još jednog vojnog udara 2014.

Ipak, on se nije povukao. Nastavio je da vodi svoju stranku iz inostranstva, a nakon navodnog „velikog dogovora“, njegovi konzervativni protivnici dozvolili su mu povratak u zemlju 2023. godine, kako bi ponovo preuzeo ulogu kada je stranka vraćena na vlast.

Njegova i dalje velika popularnost bila je vidljiva ispred zatvora, gde su se okupili njegove pristalice.

Jedna od njih, Mejza Lombuarot, prešla je 700 kilometara da bi prisustvovala njegovom puštanju.

„Danas sam mu donela 20 kilograma ličija (azijskla trešnja). Znam da ih voli. Sada kada je slobodan, želim da jede nešto lepo“, rekla je za BBC, dodajući da se nada da će nastaviti političku karijeru.

„Želim da pomogne zemlji, da pomogne ljudima koji sada mnogo pate… samo on može da ispuni ono što je obećao“, rekla je ona.

A Taksin, izgleda, nije sposoban da se povuče u stranu, bez obzira na to što govori da želi da provodi više vremena sa unucima.

Ovaj put bi, međutim, zaista moglo biti drugačije.

Takin je zatvoren prošlog septembra, nakon što je Vrhovni sud presudio da je šest meseci koje je proveo u policijskoj bolnici nakon povratka u Tajland bilo samo privid, osmišljen da izbegne služenje kazne.

Ta presuda usledila je nakon raspada koalicione vlade koju je predvodila stranka Pheu Thai, manje od dve nedelje ranije, kada je Ustavni sud smenio njegovu ćerku Paetongtarn sa funkcije premijerke zbog procurelog telefonskog razgovora koji je imala sa kambodžanskim liderom Hun Senom o načinu rešavanja graničnog spora između dve zemlje.

Ponovo su moćni, konzervativni sudovi odlučivali o sudbini njegove stranke, kao što to često čine u poslednje vreme.

Dok je Taksin bio u zatvoru, Pheu Thai je ostvarila svoj najgori rezultat na opštim izborima u februaru.

Potisnuta je na treće mesto, iza reformističke Narodne stranke, i nadmašena od strane konzervativne stranke Bhumjaithai, koja je profitirala od porasta nacionalističkih osećanja nakon graničnog rata sa Kambodžom. Pheu Thai je bila primorana da prihvati ulogu manjeg koalicionog partnera u novoj vladi.

„Taksin izlazi iz zatvora u potpuno novom političkom okruženju“, kaže politički analitičar Ken Lohatepanont.

„Pheu Thai je potisnuta na status srednje velike stranke. Takšina nikada ne treba otpisivati, ali izazov sa kojim se on i njegova stranka suočavaju je znatno veći nego ranije. Pheu Thai će morati da odluči da li bi njegov javni povratak pomogao stranci, ili bi joj možda više odgovaralo da fokus stavi na mlađe lidere.“

U Tajlandu još uvek nema konačnog odgovora na pitanje zašto je „veliki dogovor“ sa rojalističkim snagama, koji je omogućio Taksinu da okonča svoj dugogodišnji egzil 2023. godine, tako brzo propao.

U svakom slučaju, nepoverenje između Taksina i tajlandskih konzervativaca sada je verovatno nepremostivo. Čak i ako i dalje želi istaknutu političku ulogu, gotovo sigurno će mu biti onemogućeno da je ostvari.

Poslednjih 25 godina u Tajlandu s pravom bi se moglo nazvati „Taksinovom erom“. Ta era je gotovo sigurno završena.

‘Kontroverzna’ državljanstva

Kada je uhapšen avgusta 2023. vest koju su preneli svetski mediji izvukla je na površinu ponovo pitanja o njegovoj ulozi i biznisu, kao i njegove porodice, u Crnoj Gori i Srbiji, zemljama Zapadnog Balkana.

Šinavatra je proveo 15 godina u egzilu zbog presude za više krivičnih dela na Tajlandu, a tokom tog perioda 2008. godine postao je državljanin Crne Gore, pisala je Radio Slobodna Evropa. Vlasnik je kompanije „Global TS Montenegro“ u Crnoj Gori koja je 2022. godinu završila sa gubitkom.

Kontroverze u vezi sa dobijanjem državljanstva pratile su i njegovu sestru Jingluk Šinavatru, takođe bivšu premijerku Tajlanda, koja je dobila državljanstvo Srbije 2019. godine. I Jingluk Šinavatra dobila je državljanstvo nakon što je na Tajlandu osuđena.

Tri godine nakon puča na Tajlandu, 2009. godine Šinavatra je dobio počasno državljanstvo Crne Gore po skraćenom postupku.

Državljanstvo mu je dodeljeno rešenjem od 31. decembra 2008. godine na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, a koje je potpisao tadašnji ministar Jusuf Kalamperović.

Dodela državljanstva Šinavatri koji se tada nalazio na poternici Interpola bila je povod kritike javnosti u Crnoj Gori.

Na pitanje šta ga je i ko preporučio, zvaničnici nikad nisu odgovorili pozivajući se na Zakon o ličnim podacima. U rubrici MUP-u u Crnoj Gori sa pitanjem ‘Da li postoji naznačen državni interes?’, sportski, kulturni, ekonomski ili neki drugi za dodelu državljanstva za Šinavatru stoji „Ne“.

Bivši crnogorski predsednik Milo Ðukanović je AP-u 2010. rekao da mu je Crna Gora dala državljanstvo delimično i zbog planova tajlandskog biznismena da investira u crnogorski turizam.

„Dali smo mu državljanstvo, na njegov zahtev. Imali smo u vidu da je demokratski izabran za premijera Tajlanda i da je smijenjen vojnim udarom, što znači na nedemokratski način“, rekao je Đukanović.

Biznis u Crnoj Gori

Pretragom baza podatka, RSE je pronašao da u Crnoj Gori postoji jedna registrovana firma u vlasništvu Taksina Šinavatre.

Njegova kompanija „Global TS Montenegro“ registrovana je 2015. godine u Podgorici za kupovinu i prodaju vlastitih nekretnina.

Bilansi stanja i uspeha pokazuju da je stalna imovina firme nekretnina, odnosno zemljište i objekti u vrednosti od 24,7 miliona evra i da je 2022. godinu završila sa gubitkom od oko 148 hiljada evra. Ukupan gubitak ove kompanije iznosi nešto više od 909 hiljada evra, a kompanija ima jednog zaposlenog.

Šinavatrina kompanija je 2017. kupila od srpskog biznismena Stanka Subotića Caneta za oko 24 miliona evra zemljište na ostrvu Sveti Nikola koje se nalazi naspram Budve.

O imovini Tajlanđanina se govorilo iste godine kada je američki magazin Forbs Taksina Šinavatru stavio na prvo mesto najbogatijih u Crnoj Gori procenjujući njegovu imovinu na 1,6 milijardi dolara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari