U EU se ne može sa Milom, niti sa negatorima genocida 1Demonstrant kod Vlade Crne Gore u ponedeljak Foto: Savo Prelević

Odluka crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića da pokrene postupak za smenu Vladimira Leposavića, ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, zbog njegove sporne izjave o genocidu u Srebrenici izazvala je negodovanja dela vladajuće koalicije.

Iz Demokratskog fronta (DF) poručili su da „dok je kluba poslanika DF-a Leposavić neće biti smenjen zbog stavova koje deli svaki Srbin u Crnoj Gori“.

Iz Demokratske Crne Gore, čiji je lider predsednik Skupštine Aleksa Bečić, naveli su da „neće glasati za smenjivanje ukoliko ne bude dogovora unutar parlamentarne većine“.

Leposavić je nedavno kazao da je spreman da prizna da se u „Srebrenici dogodio genocid kad se to i nedvosmisleno utvrdi“.

Takođe je osporio i legitimitet Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju koji je presudio da se u Srebrenici dogodio genocid.

Pošto ministar nije promenio stav Krivokapić je, kako je kazao na vanrednoj konferenciji za medije, doneo predlog o njegovom razrešenju.

U znak podrške ministru Leposaviću održani su protesti u više crnogorskih gradova – Podgorici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, prenose crnogorski mediji.

Na društvenim mrežama je objavljena fotografija transparenta sa mosta iz Podgorice, na kojem piše: „Zbog Srebrenice sa funkcije se Srbin skida, upamtite, nije bilo genocida“.

Na pola sata je bio blokiran put Berane-Bijelo Polje u mestu Beranselo, a na skupovima se, kako se navodi, skandiralo Srbiji, Kosovu.

I ispred crnogorske ambasade u Ulici kneza Mihaila u Beogradu okupio se manji broj onih koji su negodovali zbog najavljene smene Leposavića koji su svoje nezadovoljstvo iskazali skandiranjem i bacanjem dimnih bombi.

U srpskim tabloidima, potez Krivokapića ocenjen je „sramnim“.

Ovakva reakcija dela javnosti nije iznenađenje, kaže za Danas Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava.

„I u crnogorskom društvu, kao u valjda svakom društvu, postoje radikalni nacionalisti, ljudi koje nijedan dokaz na svetu neće ubediti da su negde pogrešili“.

Naša sagovornica ukazuje da „DF uključuje mnogo ljudi koji tako misle, ali ne sve. Nebojša Medojević, na primer, lider Pokreta za promjene, nema dileme oko priznanja genocida u Srebrenici. S druge strane, poslanik DF, Jovan Vučurović, otvoreno negira genocid u Srebrenici, a u decembru je, nažalost, izabran za predsednika skupštinskog odbora za ljudska prava“.

Mogućnost da opozicioni DPS glasa za odluku premijera, a ne i DF i Demokrate, koji su deo vladajuće koalicije, je realnost, kaže Gorjanc Prelević.

„Spoljna politika je DPS-u uvek bila jača strana, a tu spada i odnos prema genocidu u Srebrenici i izvinjenje za napad na Dubrovnik“.

Druga je stvar, ukazuje, „što je i Milo Đukanović posredno ili neposredno učestvovao u svemu tome, i što je pod tim uticajem krivična odgovornost za ratne zločine zataškavana svih ovih godina. I zato je, pored ostalog, bila neophodna smena vlasti“.

Naša sagovornica očekuje da se na pitanju podrške ministru Leposaviću jasno pokaže ko je i u vlasti i opoziciji za poštovanje međunarodnog poretka i članstvo u EU, a ko ne.

„Posebno mislim da je to test za Demokrate, koji su najavili da sa DPS-om neće smenjivati ministra“.

Gorjanc Prelević podseća da je prema poslednjem istraživanju javnog mnjenja „75 odsto građana Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, a ako bi se o tome raspisao referendum, onda je to nešto preko 85 odsto“.

Takođe, „za više od 90 odsto ispitanika Srebrenica je prva asocijacija na ratni zločin u bivšoj Jugoslaviji“.

To su, ističe, „činjenice koje moraju da obavežu svakog ozbiljnog političara koji planira da vrši vlast“.

Milka Tadić Mijović, predsednica podgoričkog Centra za istraživačko novinarstvo, kaže za Danas da „oko genocida u Srebrenici ne može biti kompromisa“.

Kako naglašava, „Crna Gora mora da se suoči sa teškom prošlošću“, jer je „njena vlast predvođena Đukanovićem učestvovala u svim Miloševićevim ratovima osim u onom posljednjem, na Kosovu“.

Đukanovićev režim, ukazuje Tadić Mijović, „upravo zbog toga i svoje sopstvene odgovornosti, nikada nije u potpunosti otvorio pitanje zločina koji su počinjeni u ratovima devedesetih“.

Naša sagovornica dodaje da „nijedan ratni zločin počinjen na našoj teritoriji nije do kraja procesuiran, niti se odgovaralo po komandnoj odgovornosti, jer bi se u nekim slučajevima kao što je deportacija izbjeglica u BiH došlo pravo do Đukanovića. Zato što se sa duhovima prošlosti nijesmo suočili, imamo ovo što imamo, da mladi ljudi u Crnoj Gori negiraju genocid“.

Tadić Mijović smatra da je hrabra odluka premijera Krivokapića da u Vladi ne može biti onih koji negiraju genocid. Time on, kaže, pokazuje da se razlikuje od prethodne vlasti.

„On može da pokrene proces suočavanja sa zločinima, jer u zločinima nije učestvovao ni na koji način“, za razliku, kako ističe, od mnogih iz DPS koji retorički napadaju politiku Miloševića, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, a sa njima su sarađivali i razbijali Jugoslaviju na najbrutalniji način.

„Žao mi je što naši prijatelji iz regiona ne shvataju zašto je Crna Gora u ovako jadnom stanju, podijeljena, moralno razrušena, ekonomski uništena. Nije za to odgovoran ni DF, ni Aleksandar Vučić, ni nova Vlada, ni URA, ni velikosrpski ideolozi, nego naopaka trodecenijska vlast DPS-a i njenih ratnih vođa i poratne kleptokratije“.

Tadić Mijović zaključuje da je pred Crnom Gorom jednostavan izbor: „U Evropu se ne može ići sa negatorima genocida, ali ni sa Đukanovićem, čiji su rani radovi sa Miloševićem ogroman teret za Crnu Goru. Ona taj teret mora skloniti sa leđa. Na novoj vlasti je da otpočne taj proces“.

EU upoznata o smeni

Evropska unija je upoznata je sa inicijativom za smenu ministra pravde Vladimira Leposavića, saopšteno je iz Evropske komisije. U Briselu podsećaju da EU odbacuje i osuđuje svako negiranje, relativizovanje ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici. „Poštovanje ljudskih prava i vladavine prava su temeljne vrednosti EU i kao takve ključni elementi procesa pristupanja EU, koji određuju ukupni tempo pregovora Crne Gore o pristupanju EU“, zaključuju u Evropskoj komisiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari