Velika Britanija i EU postigle privremeni dogovor 1Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET

Velika Britanija i Evropska unija postigle su skoro u poslednjem trenutku privremeni sporazum o slobodnoj trgovini koji bi trebalo da spreči haos na granicama 1. januara i da donese kompanijama određenu izveznost.

Posle višemesečnih pregovora o trgovinskom sporazumu Londona i Brisela za period posle Bregzita, britanska Vlada je danas saopštila da je „dogovor postignut“, svega nedelju dana pre potpunog razlaza dve strane, što su potvrdili i zvaničnici EU, navodi Asošiejted pres.

Vlada u Londonu je navela da je „sporazum o slobodnoj trgovini, zasnovan na nultim carinama i kvotama, prvi takav koji je ikada postignut sa EU“.

Britanski premijer Boris Džonson rekao je da je London „povratio kontrolu“, ali je dodao da će njegova zemlja ostati „prijatelj i saveznik EU“.

„Mislim da ovaj sporazum znači novu stabilnost i novu izvesnost u povremeno teškom odnosu. Bićemo vaš prijatelj, vaš saveznik, vaša podrška i, ne zaboravimo: vaše prvo tržište, jer iako smo napustili EU, ova zemlja ostaje kulturno, ekonomski, istorijski, strateški i geopolitički vezana za Evropu“, kazao je Džonson.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je sporazum „pošten i uravnotežen“.

„Konačno smo došli do sporazuma. Bio je to dug i krivudav put, ali imamo dobar sporazum. To je bilo ispravno i odgovorno sa obe strane“, kazala je Fon der Lajen.

Nemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u kratkoj izjavi da je „uverena“ da je sporazum „dobar rezultat“ pregovora.

„Ovim sporazumom postavljamo temelje za novo poglavlje u našim odnosima. Velika Britanija će i izvan Evropske unije i dalje biti važan partner za Nemačku i za Evropsku uniju“, rekla je Merkel.

Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da su se „evropsko jedinstvo i čvrstina isplatili“, preneo je Frans pres.

„Sporazum sa Velikom Britanijom je od ključne važnosti za zaštitu naših građana, naših ribara, naših proizvođača. Evropa ide napred i može da gleda u budućnost, ujedinjena, suverena i snažna“, kazao je Makron.

Španski premijer Pedro Sančes rekao je da će biti nastavljeni pregovori Madrida i Londona o očuvanju slobodnog kretanja roba i ljudi između Španije i Gibraltara, britanske teritorije.

Sporazum garantuje da dve strane mogu da nastave da trguju međusobno bez carina ili kvota, ali ostaju nerešeni ključni aspekti budućih odnosa EU i njene bivše članice, navodi AP.

Parlament Velike Britanije i Evropski parlament moraju da odobre sporazum, ali se to možda neće desiti do 1. januara kada Britanci napuštaju i jedinstveno tržište EU i carinsku uniju.

Ministar spoljnih poslova Nemačke, Hajko Mas naglasio je da njegova država koja predsedava Evropskom unijom do kraja ovog meseca, želi da „učini sve“ tako da ratifikacija bude pre 1. januara 2021.

„To će biti veliki izazov i zahtevaće veliku fleksibilnost svih strana. Međutim, uveren sam da se to može postići“, rekao je on.

Višemesečni napeti pregovori sveli su razmimoilaženja na tri pitanja: pravila poštene konkurencije, prava na ribolov i načina rešavanja budućih sporova dve strane.

Prava na ribolov ostala su prethodnih dana jedina prepreka za sporazum, ali je sada i ona prevaziđena.

Priobalne zemlje EU su htele da njihovi brodovi i dalje imaju mogućnost ribolova u britanskim vodama, dok je London insistirao da „mora da ima mogućnost da kontroliše svoje vode kao nezavisna priobalna država“.

Prema postignutom sporazumu, EU će davati Velikoj Britaniji 25 odsto vrednosti ulova u britanskim vodama do juna 2026. godine, ali detalji još nisu precizirani, preneo je Frans pres izjavu neimenovanog evropskog zvaničnika.

Po isteku tog perioda od 5,5 godina, o pristupu britanskim vodama pregovaraće se svake godine, dodao je on.

Džonson je prethodnih nedelja insistirao da će Velika Britanija imati velike koristi i ako ne bude postignut trgovinski sporazum, i ako zato svaka strana bude morala da uvede carine na robu druge.

Da nije postignut sporazum, od poremećaja do kojih bi došlo od 1. januara, obe strane bi osetile posledice. Međutim, većina ekonomista je smatrala da bi Velika Britanija bila teže pogođena, bar kratkoročno, pošto sa EU obavlja gotovo polovinu ukupne trgovinske razmene.

Glavne tačke ekonomskog sporazuma Brisela i Londona posle Bregzita

Velika Britanija je 31. januara izašla iz EU, na osnovu neobavezujućeg refernduma iz juna 2016. godine. Tada se 52 odsto Britanaca izjasnilo za Bregzit, a 48 odsto za ostanak u Uniji.

Ipak, ona je ostala u jedinstvenom tržištu EU i carinskoj uniji do okončanja takozvanog tranzicionog perioda posle Bregzita, 31. decembra.

Nova godina će doneti velike promene, uprkos postizanju sporazuma, pošto će biti uvedene uobičajene provere na granici EU i Velike Britanije.

Izvoznici i uvoznici će se suočiti sa carinskim deklaracijama, proverom robe i drugim preprekama.

Državljani EU više neće moći da žive i rade u Velikoj Britaniji bez vize, iako se to ne odnosi na više od tri miliona njih koji su sada u toj zemlji. Britanci više neće moći automatski da rade ili da se penzionišu u članicama EU.

Evropska komisija predstavila je večeras glavne tačke ekonomskog i trgovinskog partnerstva zaključenog sa Velikom Britanijom, koji postavlja okvir za buduće odnose dve strane, partnera od 1. januara.

Sporazum garantuje trgovinu bez carina ili kvota za „svu robu koja je u skladu sa odgovarajućim pravilima o poreklu“. Frans pres navodi da to do sada nije bilo u ranijim u trgovinskim sporazumima.

Britanska preduzeća tako zadržavaju pristup ogromnom jedinstvenom evropskom tržištu od 450 miliona potrošača. A evropske firme za 66 miliona Britanaca.

Sporazum bez presedana omogućava izbegavanje prekida u lancima proizvodnje, što bi bilo vrlo problematično za sektore kao što je automobilski.

Velika Britanija i EU angažovale su se da poštuju jednaka uslova konkurencije „održavanjem visokog nivoa zaštite u oblastima kao što su zaštita životne sredine, borba protiv klimatskih promena, određivanje cena ugljenika, kao i socijalna i radnička prava, fiskalna transparentnost i državna pomoć“.

Ako jedna od dve strane ne ispuni svoje obaveze u ovoj oblasti, biće moguće preduzeti „korektivne mere“, kao što su carinski nameti.

Ako se Velika Britanija ili EU ne pridržavaju sporazuma, biće pokrenut mehanizam za rešavanje sporova, kakav postoji u većini trgovinskih sporazuma.

Zbog žestokog protivljenja Londona, Sud Evropske unije neće se mešati u to.

„Zajednički savet“ će osigurati da se sporazum pravilno primenjuje i tumači.

Sporazum predviđa da se evropskim ribarima omogući pristup britanskim vodama u prelaznom periodu od pet i po godina, odnosno do juna 2026. godine.

Tokom tog prelaznog perioda, EU će morati postepeno da se odrekne 25 odsto svog ulova čija je vrednost 650 miliona evra godišnje.

Sporazum garantuje avionsku, drumsku, železničku i pomorsku povezanost, ali na manje povoljan način nego da je Velika Britanija ostala članica jedinstvenog tržišta.

Biće uvedene mere da konkurencija prevoznika bude pod jednakim uslovima „tako da prava putnika i radnika i bezbednost u saobraćaju ne budu ugroženi“.

Velika Britanija će nastaviti učestvovanje u nekim programima EU za period 2021-2027, kao što je programa za istraživanje i inovacije „Horizon Europe“, pod uslovom da doprinosi budžetu EU.

Sporazum „uspostavlja novi okvir“ policijske i pravosudne saradnje, „posebno za borbu protiv prekograničnog kriminala i terorizma“.

Saradnja u oblasti spoljne politike, spoljne bezbednosti i odbrane nije obuhvaćena sporazumom, jer Velika Britanija nije želela da pregovara o tome.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari