Vrhovni sud SAD deluje spremno da podrži restriktivni zakon o abortusu 1foto EPA-EFE/SAMUEL CORUM

Konzervativne sudije Vrhovnog suda SAD su nagovestile spremnost da znatno ograniče prava na abortus u Americi i čak možda preinače sudsku presudu iz 1973. u čuvenom slučaju Ro protiv Vejda kojom je u zemlji legalizovano pravo na prekid trudnoće.

Takođe ima nagoveštaja da su spremne da podrže restriktivni zakon o abortusu u Misisipiju, čak i u slučaju silovanja i incesta, koji podržavaju republikanci, piše Rojters.

Saslušavanje argumenata u okviru slučaja u kojem južna američka država nastoji da ponovo zabrani abortus nakon 15 nedelja trudnoće, što je zakon koji su blokirali niži sudovi, trajalo je oko dva sata u Vrhovnom sudu u kojem konzervativne sudije čine većinu sa šest prema tri.

Liberalne sudije su se usprotivile preinačenju važnih i dugogodišnjih pravnih presedana kao što je onaj iz slučaja Ro protiv Vejda i ukidanju prava Amerikankama na abortus. Troje konzervativnih sudija imenovao je bivši predsednik SAD Donald Tramp koji je žestoki protivnik prava na abortus.

Ženska zdravstvena organizacija Džekson, jedina klinika za abortus u Misisipiju, osporava zakon kojim se ograničavaju prava na abortus i uživa podršku administracije američkog predsednika SAD Džozefa Bajdena koji je pripadnik redova demokrata. Očekuje se da presuda bude donesena do kraja juna sledeće godine.

Sudskom presudom u slučaju Ro protiv Vejda se priznaje da se ustavnim pravom na privatnost štiti pravo žena na prekid trudnoće. Presudom Vrhovnog suda iz 1992. koja se zove Planirano roditeljstvo jugoistočne Pensilvanije protiv Kejsija potvrđeno je pravo na abortus i zabranjeni su zakoni koji nameću „nepotreban teret“ pristupu abortusu pre nego što bi fetus mogao da preživi izvan materice, što je nakon otprilike 24 nedelje trudnoće.

Misisipi je zahtevao od sudija da preinače presude iz slučajeva Ro i Kejsi. Konzervativni sudija Bret Kavana izneo je argument koji često ističu protivnici abortusa da nijedan deo Ustava SAD ne štiti pravo na abortus.

„Ustav se ne protivi abortusu niti brani pravo na izbor, već to pitanje ostavlja da reši narod država ili možda Kongres u demokratskom procesu“, rekao je Kavana.

Ako se presuda iz slučaja Ro protiv Vejda preinači, u mnoge države „će nesmetano dozvoljavati abortuse“, dodao je sudija. Mnoge države su, međutim, pre presude iz 1973. zabranjivale abortus, ukazuje Rojters.

Džuli Rikelman koja je iznosila argumente u korist klinike za abortus je rekla da preinačenje presude iz 1973. ne bi značilo da je Sud neutralan kada je reč o pitanju abortusa, kako je ukazao Kavana.

„Žene imaju jednaka prava prema Ustavu i ako ne mogu da odlučuju o ovome, ako države mogu da uspostave kontrolu nad telima žena i prinude ih da izdrže mesece trudnoće i porođaj, onda one nikada neće imati ravnopravni status prema Ustavu“, rekla je Rikelman, obraćajući se Kavani.

Liberalni sudija Sonja Sotomajor je rekla da „mnogo toga ima što nije u Ustavu“, preneo je Bi-Bi-Si. Ona je upozorila da se Sud „neće oporaviti“ ako ga Amerikanci budu doživljavali kao političko telo koje preinačava presude iz slučaja Ro i Kejsi.

Sud „neće preživeti zadah koji ovo stvara u percepciji javnosti“. Ona je takođe postavila pitanje da li fetus može da oseti bol pre 24. nedelje trudnoće.

Konzervativni glavni sudija Džon Roberts je ukazao da Sud može da podrži zakon Misisipija bez preinačenja presude u slučaju Ro protiv Vejda. „Zašto 15 nedelja nije dovoljno vremena“ da žena odluči da li želi abortus ili ne, pitao je Roberts.

Ako Sud poništi presudu iz 1973. i donese odluku da zakon Misisipija ne nameće „nepotreban teret“ ženama koje žele abortus, očekuje se da najmanje 21 država SAD uvede restrikcije na pravo na prekid trudnoće, uključujući direktnu zabranu nakon 15. nedelje.

U tim državama bi tako oko 36 miliona žena moglo da izgubi pristup abortusu, pokazuju rezultati istraživanja Planirano roditeljstvo, zdravstvene organizacije koja vrši abortuse, preneo je Bi-Bi-Si.

Pojedini stručnjaci ukazuju da bi restrikcije prava na abortus mogle da imaju opasne posledice. Ketrin Frank, direktorka centra za zakon o rodnim pitanjima i seksualnosti na Univerzitetu Kolumbija, je rekla da „će porodice da klize ka većem siromaštvu jer ne mogu da brinu o deci, kao i da će doći do porasta nasilja u porodici“. Takođe je upozorila da će biti više smrtnih slučajeva na porođaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari