Građani Srbije najviše željni digitalnih plaćanja u Evropi 1

Uoči Drugog svetskog rata Srbija je imala jedva stotinu kilometara asfaltiranog puta, ali i predajnik Radio Beograda koji je bio jedan od najjačih u Evropi.

Gotovo neobjašnjivo poput činjenice da tako mala zemlja danas ima najbolje sportiste na svetu u mnogim sportovima. Ali da li je baš sasvim neshvatljivo što je među nama bilo i ima entuzijasta koji pomeraju granice, postavljaju standarde? Istovremeno, da li je reč samo o usamljenim zanesenjacima ili o nečemu drugom, možda i većem, značajnijem, a opet manje vidljivom?

Prema istraživanju „Uticaj inovacija“ koju je za kompaniju Masterkard letos sprovela agencija IPSOS u više od 20 zemlja zapadne, centralne i istočne Evrope, te Bliskog istoka i Severne Afrike na uzorku od 23.000 ispitanika starih između 20 i 50 godina, u našem regionu Srbija ima najveći procenat onih koji bi vrlo rado plaćali putem mobilnih telefona. Čak 70 odsto građana Srbije je spremno da uz pomoć svojih pametnih uređaja izmiri račun, što je znatno više od 57 procenata koliki je prosek za zemlje Centralne i Istočne Evrope. Taj procenat je još manji na zapadu kontinenta – svega 38 odsto njih ili skoro duplo manje nego u Srbiji, pokazuju podaci istraživanja koje je prošle sedmice predstavljeno u glavnom gradu Mađarske.

Ali odmah se uočava naša unutrašnja diskrepanca, slična kao ona o putevima i predajniku od pre 75 godina: Srbija ima istovremeno najmanji procenat onih koji izmiruju troškove uz pomoć digitalnih uređaja u našem regionu, samo 45 odsto, naspram 68 procenata u Hrvatskoj ili 60 odsto u Rumuniji, na primer. Najmanje koristimo, a najviše priželjkujemo! Evo još nekih podataka za našu zemlju: 89 odsto ispitanika očekuje da će digitalne usluge igrati sve važniju ulogu u svakodnevnom životu, građani Srbije u proseku provode oko pet sati svakog dana u korišćenju pametnih telefona, sat više od proseka u regionu, a čak dva više od Austrijanaca, recimo; 97 odsto njih svakodnevno pretražuje internet, 92 procenta šalje imejlove, 88 odsto koristi društvene mreže, 87 procenata četuje onlajn. I tako redom.

Artur Turemka, generalni direktor u kompaniji Masterkard za Balkan, nije iznenađen podacima iz Srbije. Kaže da ovde postoji tako jaka mentalna volja, glad za novim stvarima, da se bude na istom nivou kao u Zapadnoj Evropi. Dodaje da postoje i veoma opipljiviji podaci, kao što je brzorastuća penetracija mobilnih telefona na primer, ili broj novoinstaliranih terminala za beskontaktna plaćanja. Već neko vreme svi novi terminali koje postavlja Masterkard u Srbiji su beskontaktni, a svi oni stari biće zamenjeni do sredine 2018.

– Ako ovo spojimo sa voljom banka da investiraju u mobilna plaćanja, očigledno je jako interesovanje građana kao pojedinaca, ali i tržišta kao celine koje prepoznaje beskontaktno plaćanje kao najefikasnije jer je jednostavno bez obzira kolike iznose plaćate, na primer espreso u kafiću ili veliku kupovinu u supermarketu – kaže Turemka.

Međutim, u svakoj priči ima i ono što bismo mogli da nazovemo „tamnom stranom“, a to je pomenuti podatak da smo najslabiji u regionu sa samo 45 odsto građana koji koriste digitalno okruženje za plaćanje. Direktor Masterkarda za naš region to objašnjava raskorakom između želja i investicija što proizilazi iz stanja u ovdašnjem bankarskom sektoru.

– U Srbiji posluje oko 20 banaka koji opslužuju tržište od sedam miliona stanovnika. Uz dužno poštovanje, taj sektor nije optimizovan. Bez obzira da li banka ima svega nekoliko hiljada ili dva miliona klijenata, investicija u nove oblike plaćanja jednako košta. Ako je bankarski sektor toliko fragmentiran, ne možemo da očekujemo od svih da to učine brzo. Zato je, s jedne strane velika želja kod klijnenata i volja za inovacijama, a sa druge nedovoljna sposobnost bankarskog sektora da to učini stvarnim – kaže naš sagovornik.

On ukazuje i na drugi faktor, a to je zakonski okvir koji reguliše plaćanja. Svi znamo da Srbija harmonizuje zakone sa Evropskom unijom, sa standardima, kao i da je to dugačak proces. Recimo, prošle godine je donet zakon o plaćanjima koje omogućava nebankarskim institucijama da uđu u ovaj posao. Do sada su samo banke imale pravo da izdaju kartice ili da instaliraju terminale. Nebankarske ustanove bi mogle da tržište učine dinamičnijim. Međutim.

– Srbija je jedinstven primer zemlje u Evropi, i verovatno redak u svetu gde je lokalno zakonodavstvo propisalo da mala i srednja preduzeća moraju da instaliraju POS terminale, a istovremeno ovaj zakon nije dobro implementiran, pa kada odete u kafiće ili male radnje da platite karticama, nekada to prosto nije moguće. Zato radimo sa vladinim institucijama da se ovo promeni. Ne samo da to plaćanja čini konfornijim, to je bolje za budžet, to predupređuje sivu ekonomiju – kaže nam Turemka. Dodaje da je baš taj segment privrede, mala i srednja preduzeća, najbolji za stabilan rast bruto domaćeg proizvoda, a da je sistem elektronskog plaćanja odličan za smanjenje sive ekonomije.

Neće da otkriva konkretne datume, ali nagoveštava da će i u Srbiji vrlo brzo, kao što je to već slučaj u pet zemalja regiona, biti omogućena i usluga Masterpass. Reč je o još konfornijem načinu plaćanja, gde se koristi digitalni novčanik, gde nema kartica, pinkodova. Gde je, recimo, dovoljan otisak prsta da se izvrši plaćanje. Artur Turemka nagoveštava da bi to moglo da se desi već početkom sledeće godine, a mi dodajemo da smo i zaslužili ako je suditi po rezultatima istraživanja po kojima u Srbiji najželjnije iščekujemo inovacije.

Željni brzih promena

– Krajem osamdesetih i početkom devedesetih kada su se dogodile velike promene i kada je nestao nekadašnji Istočni blok, bili smo željni brzih promena na bolje, zapadni svet smo videli kao nešto bolje. Tako je bilo i sa industrijom plaćanja. Zato mi kao sektor nismo išli korak po korak, već da idemo tri koraka odjednom i to je bilo izvodljivo. Korak po korak je podrazumevao: kartice sa magnetnim pistama, pa onda one sa čipom, a zatim beskontaktne. U mnogim slučajevima smo odmah krenuli sa beskontaktnim. To je fenomen: u industriji plaćanja ne morate da idete korak po, korak kao u zapadnim zemljama, možete brzo, brže. Ovo je povezano i sa mentalnim stanjem ljudi u regionu. Mi to možemo, mi to hoćemo jer iako je na Zapadu platežna moć veća, to ne znači mi ne plaćamo podjednako često – kaže Turemka, inače Poljak po nacionalnosti.

Istraživanje‘]

Kompanija Masterkard je poručila istraživanje koje je sprovela agencija IPSOS tokom leta 2016. godine. Istraživanjem su prikupljeni podaci od korisnika interneta koji imaju bankovni račun i imaju između 20 i 50 godina u četiri globalne oblasti po podeli kompanije Masterkard: Zapadna Evropa (Francuska, Nemačka, Italija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo), Centralna i Istočna Evropa (Austrija, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Izrael, Poljska, Rumunija, Srbija i Slovačka), Rusija, Ukrajina i Turska i Bliski Istok i Afrika (Egipat, Kenija, Saudijska Arabija, Južna Afrika i Ujedinjeni Arapski Emirati). U Ukrajini i Turskoj, zatim Egiptu, Keniji i Južnoj Africi istraživanje je urađeno na reprezentativnom uzorku korisnika interneta, dok je u ostalim zemljama istraživanje obavljeno na reprezentativnom uzorku celokupnog stanovništva. Struktura uzorka je bila 1.000 ispitanika po zemlji, reprezentativni uzorak starosti urbane populacije sa pristupom internetu starosti 20-50 godina po polu, starosti i regionu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari