Pametni satovi Foto: EPA/SANDER KONING

I to uz uslov da su oni i tom trenutku na drugom kraju telefonske žice, poruke poslane poštom danima su putovale, išlo se u videoteku po iznajmljene videokasete kako bi se pogledali najnoviji filmovi, a pre njih filmovi su se mogli pogledati samo u bioskopima i na oskudnom izboru televizijskih kanala.

Čak se i do informacija dolazilo samo u dnevnicima istog tog ograničenog broja kanala, ili iz novina po koje se moralo otići u trafiku. Razvojem Interneta i mobilnih komunikacija, sve se to promenilo, a obavljati bilo kakve zadatke nikada nije bilo lakše. Osim što ljudima olakšava život, digitalna revolucija bi ga mogla i produžiti, smatraju stručnjaci.

Kako navodi Kate Wu iz tajvanske TAITRA-e, očekuje se da bi Internet stvari – IoT, sistem uvezivanja svih uređaja putem interneta, trebao produžiti ljudski vek, i to za čitavih pet godina do 2029. godine, do impresivnih 85 godina života.

Protok podataka

Takvom razvoju događaja pogoduje razvoj i uvođenje 5G mobilnih mreža, koje će omogućiti do sada gotovo nezamisliv protok podataka, uz mnogo stabilnije i snažnije veze.

Wu ističe da će razvoj Internet stvari, u kombinaciji s veštačkom inteligencijom, kako bi se analizirali svi podaci sa uređaja kojim smo okruženi, poput pametnih satova, digitalnih asistenata i drugih sitnica bez koji svakodnevni život postaje gotovo nezamisliv, omogućiti pružanje efektivnijih lekarskih tretmana, bolje nege pacijenata, većeg pristupa medicinskim uslugama, a pre svega razvoja kvalitetnije preventivne i preciznije medicine.

Kao primer direktnog uticaja sveukupne povezanosti, Mark Basham, podpredsednik Edgecore Networksa, navodi ambulanta kola hitne pomoći. Stanje pacijenta se trenutno može poslati u medicinske centre, gde će se oni analizirati, a zatim pružiti saveti za lečenje dok se pacijenti još nalaze u vozilu, odnosno, bolničari će moći pružiti lečenje za koje nisu bili obučeni ili za koje nisu imali adekvatno znanje.

Osim toga, moći se pratiti zdravstveno stanje i drugih pacijenata sa udaljene tačke, poput bolnica. Kako se procenjuje, u ovoj godini će se širom sveta koristiti gotovo 700 miliona nosivih uređaja, poput pametnih satova, koji mogu očitavati niz podataka korisnih lekarima, poput broja otkucaja srca, krvnog pritiska, navika u spavanju, dubine sna i slično.

Navike i uzorci

Internet stvari će omogućiti medicinskim stručnjacima da steknu uvid kako ljudi žive kako u svojim domovima, tako i van njih, kako bi se ustanovili uzorci u ponašanju, ali odstupanja od uobičajene rutine, odnosno svaka promena redovnih aktivnosti bi mogla biti indikator određenih problema ili ponašanja povezanih sa zdravljem, kako na nivou jedne osobe, tako i na novu sveukupnog stanovništva.

Svi ti podaci će moći biti pohranjeni, kaže Wu, a zatim i analizirani i zahvaljujući njihovoj analizi, uz korištenje veštačke inteligencije sposobne za rad s velikom količinom informacija, omogućiti optimizaciju preventivnih tretmana za niz bolesti. Dovoljno je pokazatelja na koje ne obraćamo pažnju koji mogu ukazati da postoje određeni problemi koje je moguće rešiti prije nego što stvore ozbiljne probleme.

Takođe, bežični terminali koji se povezuju na kućne WI-Fi mreže, a koji su u stanju meriti disanje prisutnih, mogu trenutno, u realnom vremenu, slati podatke lekarima ili najbližim članovima porodice, kako bi se u najkraćem mogućem roku reagiralo i spasili životi.

Virtualna realnost

Osim što će biti omogućen nadzor pacijenata sa udaljenog mesta, korištenjem virtualne realnosti – VR bit će omogućena rehabilitacija pacijenata, dodao je Basham, omogućiti će se pomoć pri vežbanju bez potrebe da se lično bude uz osobu kojoj treba pomoć, a postojaće i mogućnost pružanja medicinske usluge uz korištenje VR-a.

Posebnu ulogu će Internet stvari imati u njene takozvane generacije Z, odnosno mladih dobi između 18 i 21 godine. Kako kaže Basham, gotovo 55 posto pripadnika ove generacije nema svog porodičnog lekara. Poređenja radi, 84 posto pripadnika generacije nazvane Baby Boomers, odnosno onih dobih između 55 i 73 godine, koristi usluge porodičnog lekara.

A kako ovi mladi iz generacije Z gotovo ne mogu zamisliti život bez mobilnog telefona i drugih modernih uređaja, očekuje se da će oni koristiti usluge virtualne medicinske njege, digitalnih terapeuta i lečenja na daljinu.

Sveukupna korist

Ipak, upotreba napredne tehnologije ne znači samo novi način zarade za kompanije. Naprotiv, od nje bi trebali profitirati najviše sami pacijenti.

Kate Wu napominje da će novi sistem zasnovan na korištenju interneta stvari smanjiti troškove medicinskih usluga, dok će istovremeno povećati njen kvalitet, ali i omogućiti veći pristup medicinskoj nezi.

„Velika revolucija u primjeni interneta stvari u elektronskom pružanju zdravstvenih usluga nije samo prikupljanje, skladištenje i obrađivanje podataka kako bi se omogućila bolja, kvalitetnija nega i prevencija bolesti, već će se to učiniti i na mnogo lakši način. Rešenja koja već danas postoje su u stanju prikupiti podatke o zdravstvenom stanju pacijenata korištenjem neintruzivnih metoda.“

„Sve to će dovesti do poboljšanja zdravlja ljudi“, zaključio je Wu.

Tekst preuzet sa Al Jazeera

Povezani tekstovi