Amonijak koji curi iz vagona kod Pirota ne bi trebalo da dođe u dodir sa jednom supstancom: Upozorenje iskusnog hemičara 1Foto: FoNet N. Paunović, Pirot plus online

Pametno je što će prevrnuta vagon- cisterna iz koje curi amonijak kod Pirota biti uklonjena tek posle odvoženja cisterni koje su ostale na pruzi i cisterni koje su iskliznule sa koloseka, ali iz njih nema izlivanja, kaže hemičar Radiša Spasić, koji je između ostalog bio dugogodišnji član radnog tima zaduženog za dislociranje radioaktivnog i drugog opasnog otpada iz Elektronske industrije Niš.

Spasić pritom naglašava da je odluka da se ovakva i slična opasna hemikalija prevozi „poluraspadnutom“ prugom Niš – Dimitrovgrad kojom zbog stanja u kojem se nalazi ne ide putnički saobraćaj „potpuno neshvatljiva“, te da je zbog toga „objektivno odgovorno Ministarstvo saobraćaja, a neko bi morao da snosi i konkretnu odgovornost, tim pre što ovo nije prvi akcident“.

Gradonačelnik Pirota Vladan Vasić kazao je sinoć da se najpre očekuje uklanjanje vagon – cisterni sa amonijakom koje nisu iskliznule iz koloseka, a da će četiri cisterne koje su ispale sa pruge, od kojih iz jedne curi taj otrovni gas, biti uklanjane kasnije.

Eliksir grupa iz Šapca, koja je vlasnik tereta koji je prevozila kompozicija koja je u nedelju oko 16.30 časova delimično iskliznula iz šina u blizini Pirota, saopštila je da još uvek nije procenjena iscurela količina amonijaka iz te vagon- cisterne, ali da se “pretpostavlja da je iscurelo oko 20 tona”.

Amonijak koji curi iz vagona kod Pirota ne bi trebalo da dođe u dodir sa jednom supstancom: Upozorenje iskusnog hemičara 2
Radiša Spasić: Foto privatna arhiva

„Pametno je da se čeka da se cisterna iz koje curi amonijak ukloni na kraju pre svega iz tehničkih i praktičnih razloga, a amonijak koji će zbog tog čekanja u velikim količinama da iscuri u zemlju može da se hemijski sanira. Amonijak dok curi istovremno i isparava, a u dodiru sa vlagom ili vodenom parom u vazduhu pravi amonijak hidroksid, koji izaziva egzotermnu reakciju, odnosno oslobađa toplotu, što može biti pogubno po ljudsku sluzokožu ili kožu, na kojoj nastaju opekotine. Zbog te opasne hemikalije, oni koji bi radili na uklanjanju cisterni morali bi da budu obučeni kao kosmonauti- u skafandere i drugu zaštitnu opremu, a rad bi bio krajnje otežan“, kaže Spasić za Danas.

On precizira da će do trenutka uklanjanja verovatno sav amonijak iz sporne cisterne iscuriti u zemlju, a neće ga biti u vazduhu, ili će ga biti u minimalnoj količini.

Zemljište može da se sanira određenim hemijskim sredstvima, koja izazivaju novu hemijsku reakciju, te tako stvaraju novu hemijsku supstancu koja neće biti štetna ni po zemljište, ni po životnu sredinu, odnosno eko sistem.

„Na primer, pošto amonijak sadrži azot, mogla bi takvom hemijskom reakcijom da se naparavi i neka vrsta azotnog đubriva na toj lokaciji“, objašnjava on.

„Posebno je važno da se ne dozvoli da amonijak dođe u direktan dodir sa vodom. Jako je dobro što cisterna nije upala u Nišavu, jer bi u tom slučaju došlo do burne rekacije – reka bi postala kipuća, a ogromna isparenja i toplota bi ozbiljno ugrozile eko sistem na određenoj površini. Došlo bi i do interakcije sa raznim supstancama u reci, što bi moglo da je trajno zagadi, te da ima posledice i na vodovode kojima se snabdevaju gradovi i sela u tom regionu“, kaže Spasić.

On dodaje da “apsolutno ne razume kome je palo na pamet” da dozvoli teretni saobraćaj, posebno prevoz opasnih materija, na pruzi na kojoj su problematične i šine i drveni pragovi, a bezmalo svake godine se dogodi neko iskliznuće vagona.

„Opšte je poznato da kod transporta opasnih materija mora da postoji povećan oprez i da o svemu da se vodi računa, a posebno o načinu transporta. Ukoliko pruga nije adekvatna, za takav otpad bi morao da se koristi drumski saobraćaj. Za ovakvu odluku neko mora da odgovara, a objektivna odgovornost je svakako na Ministarstvu saobraćaja“, kaže on.

Na pruzi Niš – Dimitrovgrad su, inače, i pre tri godine iz šina ispale dve cisterne sa amonijakom, ali iz njih nije došlo do curenja.

Stanovnici sela Jasenovik, u kojem se to dogodilo, evakuisani su, kako bi se obavilo istakanje amonijaka.

“Infrastruktura železnice” do danas nisu saopštile zbog čega su se cisterne prevrnule i čija je odgovornost za akcident.

Nikako ne u “oblak”

 “Amonijak u vazduhu je opasan po zdravlje samo ukoliko ga ima u većim količinama. Turski državljanin je, pretpostavljam, preminuo verovatno zbog toga što je ušao u ‘oblak amonijaka’, koji mu je ‘spržio’ oči, grlo, pluća… Ako ga ima u vazduhu, on se ili vezuje za vodu iz vazduha i pada na zemlju, ili ga raznese vetar. Kada se to desi- nema problema”, kaže Spasić.

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari