Oko sto metara zaštitnog bedema na Petrovaradinskoj tvrđavi srušeno je u petak popodne, a još nije poznato ko je učinio nezapamćen vandalizam. Reč je o bedemu ispred ateljea na gornjem platou tvrđave koji je uklonjen uz pomoć rovokopača, a cigle utovarene u kamione. Zavod za izgradnju grada, koji je investitor radova na obnovi i zaštiti tvrđave saopštio je da je podneo krivičnu prijavu protiv NN lica, a iako su radovi izvedeni na očigled brojnih građana još uvek se ne zna ko je vandalski izmenio izgled Petrovaradinske tvrđave koja slovi za najlepši fortifikacijski objekat u Evropi.

Oko sto metara zaštitnog bedema na Petrovaradinskoj tvrđavi srušeno je u petak popodne, a još nije poznato ko je učinio nezapamćen vandalizam. Reč je o bedemu ispred ateljea na gornjem platou tvrđave koji je uklonjen uz pomoć rovokopača, a cigle utovarene u kamione. Zavod za izgradnju grada, koji je investitor radova na obnovi i zaštiti tvrđave saopštio je da je podneo krivičnu prijavu protiv NN lica, a iako su radovi izvedeni na očigled brojnih građana još uvek se ne zna ko je vandalski izmenio izgled Petrovaradinske tvrđave koja slovi za najlepši fortifikacijski objekat u Evropi.
Nadzorni organ iz ZIG konstatovao je da je tokom noći, između 15. i 16. oktobra, posle 18 sati zasad nepoznato lice, ili više njih, porušilo zaštitni bedem na Petrovaradinskoj tvrđavi u dužini od oko sto metara. Obnovu tvrđave izvodi preduzeće „Put invest“, ali nije poznato da li je bedem porušen u režiji te firme, pošto rovokopač i kamion nisu imali nikakve oznake.

Najlepša tvrđava u Evropi

Petrovaradinska tvrđava podignuta je 1780. godine u vreme Austrougarske na mestu rimskog vojnog utvrđenja, prema arhitektonskom rešenju francuskog vojskovođe i arhitekte Sebastijana Vobana. Sa 112 hektara površine Petrovaradinska tvrđava je po veličini na drugom mestu u Evropi i predstavlja najočuvaniji i najlepši evropski fortifikacijski objekat koji je 1951. godine stavljen pod zaštitu države kao kulturno-istorijski spomenik. Sadašnja radikalska gradska vlast pre tri godine je na sva zvona najavila da će preduzeti opsežne mere da se simbol Novog Sada obnovi, a potom i finaliziraju višegodišnji napori da bude stavljena na listu svetske kulture UNESKO. Srpska komisija koja utvrđuje preliminaran spisak kulturne baštine, međutim, izostavila je Petrovaradinsku tvrđavu s liste, a njen predsednik Jovan Ćirilov obećao je da će ta greška biti ispravljena. Tvrđava je već sedam godina domaćin Egzit festivala i stecište stotina hiljada mladih zaljubljenika muzike i druženja iz cele Evrope.

Bedem je izgrađen 1954. godine, a pre mesec dana se od predstavnika gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture moglo čuti da rušenje bedema predstavlja deo radova kojima se tvrđava vraća u autentično stanje, odnosno da će umesto zida biti podignuta metalna ograda, pa sumnja, odnosno odgovornost, pada na njih. Ipak, ostaje tajna ko je mogao da preduzima bilo kakve radove bez znanja investitora. Ili se neko pravi lud i nevešt.
U saopštenju ZIG navodi se da je posledica ovog vandalskog čina ne samo uništenje kulturno – istorijskog spomenika, već i izazivanje opšte opasnosti za sigurnost građana. Zbog rušenja bedema prostor na šetnoj stazi na gornjem platou tvrđave ostao je potpuno neobezbeđen i predstavlja veliku opasnost zbog mogućeg pada posetilaca niz kosinu.
„ZIG apeluje na Opštinsko javno tužilaštvo da u što kraćem roku preduzme sve zakonom predviđene mere, uz angažovanje i pripadnika MUP, kako bi se počinioci navedenog krivičnog dela što pre pronašli i na taj način sprečili veliku opasnost po bezbednost građana i onemogućili dalje uništavanje kulturno-istorijskog nasleđa“, saopštio je ZIG.
Obnova i zaštita Petrovaradinske tvrđave pod okriljem ZIG počeli su 29. septembra, a planirano je uređenje gornjeg platoa površine 5.050 kvadratnih metara, kolsko-pešačke staze od česme do sata, platoa kod sata, staze od sata do platoa restorana, kao i popločavanje pojasa uz zaštitni zid duge kasarne (duž slikarskih ateljea). Programom je bila planirana sanacija zaštitne ograde koja je praktično porušena, sanacija atmosferske kanalizacije, rekonstrukcija zelenila i osvetljenja. Svi radovi se, kako je tada naveo ZIG, obavljaju prema uslovima i merama tehničke zaštite koje je izradio Zavod za zaštitu spomenika kulture grada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari