Besplatna promena prezimena od sledeće godine? 1Foto: Danas Online

Tutinski Centar za bošnjačke studije (CBS), čiji je direktor aktuelni potpredsednik Bošnjačkog nacionalnog veća (BNV) Esad DŽudžo, radi na projektu vraćanja izvornih bošnjačkih prezimena, koja bi trebalo da ostanu bez sufiksa „vić“ i „ić“.

Ova nevladina organizacija, kako se najavljuje, do kraja godine završiće elaborat „o istorijskoj nepravdi i administrativnom nasilju nad Bošnjacima učinjenim naknadnim dodavanjem sufiksa „vić“ i „ić“ izvornim bošnjačkim prezimenima od strane srbijanskih vlasti 1912,1918. i 1945. godine“. U CBS navode da njihova dosadašnja istraživanja pokazuju da od ukupnog broja bošnjačkih prezimena kod 32 odsto „vić“ i „ić“ su dodavani bez saglasnosti.

Uslovi za besplatnu promenu prezimena stvoriće se 1. juna sledeće godine kada počinje primena Zakona o opštem upravnom postupku. Džudžo smatra da će se time još više osnažiti bošnjački nacionalni, etnički i kulturni identitet i „ispraviti jedna istorijska nepravda i administrativno nasilje koje je bilo u službi nasilne asimilacije bošnjačkog naroda u Sandžaku, pored periodičnih progona, ubistava i etničkog čišćenja sa elementima genocida u proteklih stotinu godina, od kako je Sandžak ušao u sastav Srbije i Crne Gore“.

Odstranjivanje „nametnutih dodataka vić i ić“ iz bošnjačkih prezimena postalo je aktuelno pre skoro dve i po godine. Džudžo je tada bio predsednik BNV u tehničkom mandatu i povodom obeležavanja 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave svojim sunarodnicima saopštio „dugoročni nacionalni projekat od izuzetnog značaja“ koji treba da se realizuje do 2020. On je prvi krenuo u promenu prezimena. Tri meseca posle inicijative dobio je lična dokumenta u kojem je umesto DŽudžević pisalo DŽudžo i tada objasnio da je „izbacujući dodatak „vić“ iz prezimena ispravio nepravdu učinjenu njegovim precima“.

– Verujem, da do sledećeg popisa stanovništva u Srbiji 2021. godine nijedan Bošnjak neće imati te sufikse u prezimenu. To će biti njihov doprinos obnovi i učvršćivanju etničkog i kulturnog identiteta na ovim prostorima – govorio je tada direktor CBS. Minuli period je pokazao da DŽudžov projekat nije naišao na odobravanje. Prema podacima matičnih službi u opštinama gde živi najviše Bošnjaka (Novi Pazar, Tutin i Sjenica) samo troje je sledilo ovaj primer. U Novom Pazaru i Sjenici niko, a u Tutinu troje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari