Bruce SpringsteenFoto: EPA-EFE/ FACUNDO ARRIZABALAGA

Muzičar koji je na listi najvećih umetnika svih vremena magazina Rolingston rangiran na 23 mestu, sa 23 Gremi nagrade, dva Zlatna globusa, po jednim Oskarom i Tonijem, koji se nalazi u oba Hola slavnih – i onom namenjenom tekstopiscima iliti pesnicima i onom namenjenom rokenrolu, odlikovan predsedničkom medaljom od Baraka Obame, koji je prodao preko 150 miliona ploča širom sveta i preko 64 milina albuma u SAD, za svoj čuveni nadimak „The Boss“ (Gazda) sada ima još jedno obrazloženje.

Upravo je postao bogatiji za sumu od oko pola milijardi dolara prodavši svoja autorska prava muzičkoj kući Soni, pod kojom veće decenijama radi Kolumbija rekords za koju Doktor, što je takođe jedan od njegovih nadimaka, snima.

Učinio je to Brus Springstin nakon što su tako postupili i Bob Dilan prodavši svoja prava za 300 miliona dolara ili Stivi Niks, pevačica Flitvud Meka, koja je to učinila za 100 miliona dolara. Tako je jedan od najprodavanijih muzičara na svetu i ovim potezom nadmašio druge.

Brus Frederik Džozef Springstin „born in the U.S.A.“ preciznije u Nju Džersiju 23. septembra 1949. godine, jedan je od začetnika heartland roka, onoga koji progovara iz srca, tj. suštine onoga što Amerika predstavlja i kombinacija je klasične rok muzike i tekstova koji pripovedaju o životu američke radničke klase.

Njegov muzički stil označava se i kao Amerikana, pravac koji se poslednjih godina posebno neguje i sve je popularniji kod nas, pa zbog svega rečenog nije čudno da je Springstin odvajkada i ovde bio omiljeni roker.

Štaviše, bez obzira na svo bogatstvo i slavu, pa i nematernji jezik, sa Springstinovom muzikom lako su se povezivale i u njoj prepoznavale i neke generacije koje su stasavale uz nešto drugačiju muziku njihovih mladosti.

Potpisnica ovih redova seća se da su njenom ocu, inače fabričkom radniku i „ispisniku“ Stounsa a ljubitelju „čupavaca iz Liverpula“, među spotovima na senzaciji kakva je tada bila MTV omiljeni bili Pol Sajmon i Springstin sa „Streets of Philadelphia“.

Prepoznavala se, bez obzira na jezičku barijeru, ta posveta radničkoj klasi, patriotizam i neviđena energija njegove izvedbe, takva koja je zaslužna za njegove duge nastupe od kojih su pojedini trajali i po četiri sata.

U karijeri od pola veka objavio je 20 albuma, od kojih mu je tek treći – „Born to run“ iz 1975. doneo popularnost, a istinska slava stigla je skoro deceniju kasnije sa albumima „Nebraska“ i pomenutim „Born in the U.S.A.“ , komercijalno najuspešnijim i jednim od najprodavanijih albuma svih vremena.

Objavljujući tako otprilike svake druge ili treće godine po jedan album stigao je i do poslednjeg – „Letter to you“, objavljenog prošle godine.

U braku sa Džulijan Filips bio je od 1985. do 1989. a sa Peti Skjafla, koja je i deo njegovog pratećeg benda, sa kojom ima troje dece, u braku je od 1991. Očigledno demokratski orijentisan, podržao je Hilari Klinton u kampanji, ali je izjavio i da je više uticaja na njegovu muziku imao katolički odgoj nego politika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari