Sremskomitrovački Zavod za javno zdravlje predstavio je projekat „Romska naselja od stanja do mogućnosti“ u okviru kojeg je snimljena higijensko – epidemiološka situacija i uslovi stanovanja u četiri sremskomitrovačke romske enklave: Jalija, Bosutski put, Klinine rupe i Modran..
Kako je rekla Milka Burlica, koordinatorka projektnog tima, tokom obilaska terena prikupljani su i evidentirani podaci o faktorima rizika koji ugrožavaju zdravlje romskog stanovništva, kao i podaci o vodosnabdevanju, uslovima stanovanja i kvalitetu života.
Sremskomitrovački Zavod za javno zdravlje predstavio je projekat „Romska naselja od stanja do mogućnosti“ u okviru kojeg je snimljena higijensko – epidemiološka situacija i uslovi stanovanja u četiri sremskomitrovačke romske enklave: Jalija, Bosutski put, Klinine rupe i Modran..
Kako je rekla Milka Burlica, koordinatorka projektnog tima, tokom obilaska terena prikupljani su i evidentirani podaci o faktorima rizika koji ugrožavaju zdravlje romskog stanovništva, kao i podaci o vodosnabdevanju, uslovima stanovanja i kvalitetu života.
– U okviru realizacije projekta izvršili smo bakteriološku analizu vode za piće, dezinfekciju poljskih nužnika, septičkih jama i dvorišta, kao i deratizaciju objekata. Takođe, za svaku enklavu pojedinačno uradili smo i mapu rizika, kao i konačnu analizu sa predlogom mera sanacije i rešavanja postojećeg lošeg higijenskog stanja naselja. Konačna analiza, sa predlogom mera, dostavljena je lokalnoj upravi grada i organizacijama koje su nadležne za sanaciju postojećih uslova – objasnila je Burlica, ističući da je, zbog loših uslova života, u Laćarku epidemija žutice trajala neprekidno dve godine i da je odjavljena tek pre neki dan.
Prema rečima Željka Žunića, člana projektnog tima, u naselju Jalija prioritet u rešavanju problema i poboljšanju uslova života i stanovanja enklave jeste uklanjanje deponija iz naselja i priključenje na kanalizaciju.
– Kada su u pitanju ostala romska naselja, tu smo, takođe, zatekli slične probleme kao i u Jaliji. Svi stanovnici su izjavili da im je prioritet u rešavanju i poboljšanju uslova života i stanovanja enklave produžetak vodovodne i kanalizacione mreže, kao i priključenje na elektro mrežu – rekao je Željko Žunić, iz projektnog tima, napominjući da je najveći problem stvaranje velikih deponija smeća u močvarnim delovima enklava, te da takvi uslovi života utiču na čestu pojavu žutice i enterokolita u tim naseljima.
Predsednik romskog udruženja „Bare Jaga“ i aktivan učesnik u projektu Bogdan Nikolić, apelovao je na lokalnu vlast da nešto preduzme kako bi se uslovi života u romskim naseljima poboljšali.
– Moramo da shvatimo da ovako loši uslovi života mogu da dovedu do pojave epidemije, a o čemu svedoči i podatak da je svako drugo dete u tim naseljima u nekom periodu imalo žuticu – istakao je Nikolić.
U Laćaraku se od 2007. godine izvode radovi na priključenju na gradski kolektor kanalizacione mreže. Priključke na centralnu kanalizaciju nema nijedno domaćinstvo, pet porodica ima odvod u septičku jamu, a 30 ima poljske nužnike koji se nikad ne prazne, nego su podzemnim vodama spojeni sa kanalom iza njihovih kuća za odvođenje atmosferskih voda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


