(FOTO) Bili smo na "Dunavskim Maldivima" i otkrili pravi razlog zbog kog je ovo ostrvo jedino preostalo "parče raja" na reci 1foto: A.L. / Danas

Neprimetan sprud nadomak Sremskih Karlovaca kroz nekoliko godina postao je najpopularnije ostvo na ovom delu Dunava, od milja prozvano Koh Chang, Rajsko ostrvo ili Dunavski Maldivi.

Daleki istok i beli pesak tajlanskih plaža na ostvu Koh Chang su nam daleko, ali ko želi da oseti delić toga treba samo da se spusti do hotela „Dunav“ u Sremskim Karlovcima gde će dalje lako pronaći čamdžiju koji će da ga preveze do ovog divljeg, lepog i još neuništenog ostrva.

Kako nam kažu alasi iz Sremskih Karlovaca, omaleni sprud pojavio se relativno nedavno, pre dvadesetak godina. Na njega se svake godine po malo „kačila“ vegetacija i tako mu širila teritoriju. Popularnost je nakon toga stekao naglo i brzo. Pre koji godinu proglašeno je za na najlepše ostvo na čitavom toku Dunava!

Međutim stariji Karlovčani sećaju se da je na tom delu Dunava “uvek nešto bilo”, neki srpud, samo ne ovoliko veliki kao danas. Čak se pominje na turističkoj brošuri iz 1930. godine.

“U katastru je to nazvano Arankino ada. Sad što, ne znam. Postoji jedno ostvo na Dunavu u Mađarskoj tog imena. Legenda kaže da je Aranka bila nesrećno zaljubljena. Bogati otac, da bi ju odvojio od momka kog nije želeo za svoju kćer i te velike ljubavi, odveo ju je na ostvo gde je na kraju živela i umrla. Da li to ima ikakve veze sa ovim našim ostrvom ne znam, ali priča je zanimljiva“, kaže nam kroz smeh Petar Ajduk, poznatiji kao Pera Ajkula, legendarni alas koji čitavu godinu provodi u svojoj vikendici preko puta Sremskih Karlovaca.

Kada se kroči na dunavski Koh Chang, odmah je jasno kako je pesak sitniji i belji nego na ostalim ostvima i adama u okolini Novog Sada. Razlog može biti relativno jednostavan, još ga se nisu dokopale građevinske firme koje svakog leta širom Dunava iskopavaju i odnose pesak, a prirodi i njenim ljubiteljima ostavljaju ono što im ne treba, zemlju i mulj.

Elem, da mu ne mračimo sudbinu, Rajsko ostrvo je trenutno zaista parče raja. Bez vode i struje, ljubitelji potpune divljine i konačnog opuštanja ovde dolaze na svoje.

Iako nije jednostavno do njega doći, trebaju vam čamci, Ajkula kaže kako će početkom septembra ovde biti održano već peto svadbeno veselje.

„Ljudi obožavaju ovo mesto. Vikendom bude i po nekoliko stotina kupača, dolaze i kamperi, većinom mladi. Ovo leto je jedno 80 odsto ljudi iz Beograda, dođu “Sokolom” koji staje kod skele i tu ih već čekaju čamdžije da ih prebace preko. Ne voze kola, mogu da se opuste i naveče vrate nazad. Nekad je ovde, do korone, bio i muzički festival. Ko god da dođe, dogovor je da ljudi sami drže ovo ostvo urednim i zaista trudimo se da tako bude“, nastavlja Ajkula.

Na Koh Changu-u sem peska, vode i neba, zapravo postoje još samo dve kafane. Ušuškane u vrbine mladice, napravljene nepretenciozno od starih trupaca i trske pojačava taj osećaj nenametljivog turizma kakav se još može naći na obalama Tajlanda, Malezije i Vijetnama. Mesta, koja čoveku daju luksuz da se oseća kao putnik, a ne kao još jedan od miliona turista.

Ekipa za šankom odmahuje rukom. Ne mogu da se fotkaju, kažu da su na „poternici“ – došli su bez žena.

„Ljudi obično ostanu do osam uveče, do kada voze čamci, ali kada se organizuju žurke budu i duže. Svake noći tokom leta ima barem dvadesetak koji prespavaju u svojim kampovima. Na ostvo se krenulo masovnije dolaziti pre desetak godina, onda je jedna ekipa pre četiri godine napravila trens festival, posetioci su počeli da kače slike i video snimke na društvene mreže i sad nema ko nije čuo za Koh Chang“ kaže Voja iz Čortanovaca koji ovde provodi leta.

Većina Novosađana koji imaju svoje plovilo, leta provode sada upravo ovde. Kada je voda ovoliko niska, do dubine se dolazi relativno lako, a na pojedinim mestima je i muljevito dno.

No, zalazak sunca poslednji je adut Maldiva na Dunavu, jer za lepši ćete morati potegnuti mnogo dalji put.

Kada padne noć, na ostrvu se pale logorske vatre i pozdravljaju dunavske bele lađe. Do novog svitanja.

Više informacija iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari