Frensis Bekon: Filozofija i špijunaža

Ostavite komentar


  1. Prezime „glavnog junaka“ se izgovara „Bejkon“, a ne „Bekon“.

  2. Дело Нови Органон је стуб државне администрације који се до дана данашњег употребљава у најразвијенијим државама Европе. Османска империја га је употребљавали приликом школовања државних службеника за високе положаје а и дан данас то чини и Британија и Холандија и Немачка и Француска. У Србији је Нови Органон почео да се користи од Милоша Обреновића да би са комунизмом у Србији од 1944.г.пао у заборав. Првобитно дело није сачувано у оригиналу јер тад Британци нису користили садашњи Енглески језик, али је непрестано усавршаван до почетка 19.века и од Тад представља апстракт државне администрације и демократије.

  3. Nije Frensis Bejkon već njegov rođak, veliki srednjovekovni naučnik, Rodžer Bejkon nekih 350 godina ranije, u l3.veku u svom delu Opus Maius (1268), ukazao na četiri karakteristične ljudske greške, lažne pojmove, tj. idole i to:
    1. Uzor u slabom i bezvrednom autoritetu,
    2. ukorenjeni običaj,
    3. mišljenje većine koje često može biti pogrešno, ili kako doslovno kaže R. Bejkon “pamet glupe neznalačke gomile” i
    4. skrivanje vlastitog neznanja pod maskom mudrosti i učenosti.
    Uvek treba izučavati kako su se neke nacije, države uzdigle, kakvom politikom i sistemom, kojim kadrovima, nama je najlakše da sve pripisujemo pljački, mnogo je to komplikovanije pitanje. Važi i obrnuto, treba izučavati šta je dovelo do propadanja zemalja-imperija, a odgovori-zaključci obično nisu politički korektni.

    1. Поштовани Мишо,Ви поседујете свих ЧЕТИРИ заблуда и то: Заблуда Племена,Заблуда Пећине,Заблуда Трга и Заблуда Позоришта, отворно Вам могу рећи да сте далеко од размишљање са употребом индукционе и дедукционе методе поређења догађаја која је основ данашње аналитика у било којој научној области а које је објединио у свом делу на основу старо грчких и старо римских записа управо Френсис Бекон у Новом Органону.из 1600.г.тако да Ваш Роџер Бејкон Ватикански свештеник нема благе везе са Френцисом Беконом,осим што су заједно сигурно читали сличну античку литературу,што и Вама препоручујем.

      1. Hvala na komentaru, dovoljno ste rekli oko upotrebe F.Bejkonove knjige kao „stubu državne administracije“, pa tek o njegovoj upotrebi u Srbiji od Miloša Obrenovića!

        1. То су чињенице. Доситеј Обрадовић је донео Нови Органон и то превод на Црквено Српској редакцији Ћириличног писма, на коме се и Доситеј школовао. Тачно.

  4. @Tošić Nije sporno da je Obradović doneo Novi Organon, između ostalih knjiga, ali ste preterani značaj dali toj knjizi u smislu da je to postalo „sveto pismo“ administracije. Engleska aristokratija i škole su npr.mnogo više vaspitane na onom ranijem Aristotelovom Organonu, drugim njegovim knjigama i uopšte na aristotelovskim načelima logike i zlatne sredine. Znam za ta 4 idola o kojima je govorio F.Bejkon ali poenta je da je Rodžer Bejkon o sličnoj tematici i 4 slične zablude govorio 353 godine pre F.Bejkona pa je utoliko njegov značaj potcenjen. Meni 4 idola F.Bejkona izgledaju kao ono latinsko ignotum per ignotius, tj.neko objašnjenje koje još više zakomplikuje stvari umesto da ih olakša-pojasni. R.Bejkon je isticao značaj matematike i eksperimenta još u 13.veku, doduše pokušavao je Trojstvo da objašnjava Euklidovom teoremom, povezivao hijene sa bezgrešnim začećem i sl. Jesu F.Bejkona hvalili enciklopedisti, ali hvalio je F.Bejkon i Makijavelija, neki kažu da je deda prosvećenosti bio Mišel Montenj a otac Pjer Bel, široka tema… Englezi su u vreme Elizabete pobedili “Nepobedivu špansku armadu” (1588) tako što su izmenili vekovnu-antičku koncepciju pomorskog ratovanja-zakačiš čaklju-konopac za neprijateljski brod, privučeš se tom brodu i započneš borbu sa neprijateljem prsa u prsa. Englezi su umesto velikih, teških brodova pravili manje, brže brodove koji su iz daljine ispaljivali topovsku đulad i tako potapali neprijateljske brodove. U to doba Englezi nisu imali nijednu koloniji a Španci ili Portugalci su ih imali na stotine.

Ostavite komentar


Društvo

Naslovna strana

Naslovna strana za 28. mart 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Zdravko Šotra, filmski režiser

Danas čitam danas, Danas sam čitao juče i sutra ću čitati Danas zato što je to sve što nam je ostalo od dnevne štampe.