Iznimno je interesantna i dinamična priča Svijet bez granica (Fraktura, Zaprešić 2021), Srđana Kerima, jugoslavenskog/makedonskog političara, sveučilišnog profesora ekonomije i međunarodne politike, pjesniika, umjetničkog fotografa, pacifiste i kozmopolite u punom smislu te riječi koji je tijekom svoje, više nego uspješne i bogate karijere obnašao različite važne i odgovorne diplomatske dužnosti.
Do pred raspad Jugoslavije, u Saveznom se sekretarijatu za inozemne poslove SFRJ nalazio na dužnosti glasnogovornika i bio je jedan od najbližih suradnika tadašnjeg ino-ministra Budimira Lončara, da bi se potom, nakon što je zajednička država u ratnom vihoru nestala, a Republika Makedonija stekla neovisnost, blizak novom makedonskom predsjedniku Kiri Gligorovu vratio u rodnu zemlju (Kerim se rodio u Skopju 1948) i aktivno se uključio u politički život novoformirane države.
Ubrzo je (1994) postao veleposlanik svoje zemlje u Njemačkoj, kasnije (2000/01) čak i ministar vanjskih poslova, da bi ga vlada 2003. imenovala veleposlanikom u OUN gdje je u razdoblju 2007/08. predsjedao 62. zasjedanjem Generalne skupštine UN, odnosno vršio dužnost predsjednika svijeta i to na opće zadovoljstvo, po mišljenju svih predstavnika zemalja – članica ove najveće i najvažnije svjetske asambleje.
Svijet bez granica zajedničko je djelo (ispisano na više od 450 stranica), uglednog hrvatskog novinara i publiciste Danka Plevnika i samog glavnog junaka ovih razgovora, doktora ekonomije Srđana Kerima u kojem su, u dijaloškoj formi dotaknuta najvažnija pitanja, problemi i izazovi našeg vremena i svijeta, prije svega kroz kritičku polit-ekonomsku i socijalnu analizu, ali i prizmu međunarodne politike i silnih globalnih iskušenja s kojima se danas suočava.
Globalizacija i različiti oblici otpora globalizacijskim procesima, klimatske promjene i sve ostale krize, uključujući i najnoviju pandemijsku, terorizam, civilno društvo i ljudska prava, Brexit, kriza odnosa unutar EU, NATO, odnosi velikih sila u trouglu SAD – Kina – Rusija, funkcioniranje UN, njene perspektive i stvarni dosezi u ostvarivanju zacrtanih, prije svega ekoloških ciljeva, ali i uzroci krvavog raspada Jugoslavije, pošasti nacionalizma, kao i složena pitanja unutarmakedonskih političkih i nacionalnih (ne)prilika, te kompleksni odnosi Skopja sa Bugarskom, Grčkom, Kosovom, Albanijom i Srbijom samo su dio sadržaja ove, po mnogo čemu izuzetne knjige koja naprosto vrvi lucidnošću, širinom uvida i vrsnim poznavanjem materije o kojoj raspravljaju nedvojbeno upućeni i kompetentni sugovornici.
Međutim, to je ujedno i životna priča/ispovijest Srđana Kerima, etničkog Turčina, ali i kako je često znao isticati – Makedonca iz Jugoslavije, koji je u moralnom i intelektualnom smislu upravo kroz bolna suočavanja s raznim nacionalističkim stereotipima i isključivostima sazrijevao i izgrađivao se u humanističkom i opće ljudskom smislu, postupno shvaćajući stoičku maksimu o kozmopolitizmu i mudracu kojem je (jedina prava) domovina čitav, ovaj naš svijet. Ili, kako se povjerio Plevniku tijekom razgovora: „Moje životno iskustvo nalaže zaključak da najviše predrasuda ima kada je riječ o nacionalnom opredjeljenju. U regiji iz koje dolazim to je toliko naglašeno da je ponekad degutantno. Svi deficiti i slabosti se prebacuju u tzv. nacionalni depo. On je prepun smeća svih vrsta, a ponajviše lažnih nacionalnih mitova i usijanih glava. Meni je odavno toga bilo dosta“.
Na koncu, nije se bez razloga tako često oslanjao na tako mu dragu misao George Bernard Shawa – Okolnosti treba stvarati, a ne žaliti se na njih.
I upravo je to i čitavog života činio i još uvijek čini, uvjeren kako je ovaj svijet najbolji od svih mogućih, naprosto samom činjenicom da nam je jedini; drugog i boljeg nemamo i stoga samo o nama samima, našem umijeću i ljudskosti ovisi kakvim ćemo ga „skrojiti; za ili protiv nas.
To je jedina, nedvojbeno drastična i dramatična alternativa, ali nikako da je osvijestimo opominje nas Kerim, a čovjeka s tako bogatim životnim iskustvom valjalo bi nam barem čuti kada i što govori.
Razgovori, odnosno nastanak ove zajedničke knjige trajao je nekoliko godina, a Plevnik je obrazložio što ga je potaklo da upravo Kerima izabere za sugovornika: „Kerim je nezaobilazna međunarodna pojava. Živio je i rastao u nekoliko država, vodio je zanimljiv profesionalni i politički život… u vrhu svjetske diplomacije (često je komunicirao s George W. Bushom, Barackom Obamom, Madeleine Albright, Angelom Merkel, Ban Ki-moonom…), iznimno je obrazovana i upućena osoba. Neposredni je očevidac nestanka Jugoslavije i sudionik nastanka Sjeverne Makedonije… Daleko je ispred svog vremena. Njegova su saznanja previše dragocjena da bi ostala neispričana… Svjestan urušavanja tektonike dosadašnjeg svjetskog poretka s ekonomskih, ekoloških, vrijednosnih, idejnih, političkih i drugih osnova, Kerim je optimistički ponudio nove horizonte i vizije za 21. ali i 22. stoljeće gledajući ga iz kuta predsjednika svijeta, kako su ga zvali dok je predsjedao 62. sesijom Opće skupštine Ujedinjenih nacija…“
A, ono što se jučer činilo utopijom danas je potencijal koji valja, što prije i bolje realizirati, naravno ukoliko želimo o(p)stati kao ljudska bića na ovom, još uvijek, čudesno lijepom planetu, usprkos svim devastacijama kojima ga nemilosrdno uništavamo.
Pitanja ekologije, zaštite okoliša, prava na zdrav život, vodu, čisti zrak, bitno smanjivanje stakleničkog efekta… danas su pitanja koja traže urgentne odgovore i o kojima ovisi život naše civilizacije i same planete kao takve.
Na globalnoj, političkoj razini, Kerim spada među one rijetke ličnosti od formata koje su potpuno svijesne sudbinske važnosti svih tih pitanja, ali ujedno se i ne libe ponuditi svoja rješenja koja nisu „kratkoročna i parcijalna, već temeljita i dalekosežna“.
Svijet bez granica potvrda je kakva se odlična knjiga može roditi kad se u dijalogu nađu dva vrsna intelektualca povezana svojevrsnom duhovnom kemijom, a koja su imala što reći jedan drugom; Kerim je naprosto imao sreću što je susreo znatiželjnog i dobro potkovanog novinara, a Plevnik što je naišao na informiranog, misaonog i kompetentnog političara i znanstvenika bez dlake na jeziku iz kojeg je znao izvući ono najbolje što u sebi ima i nosi i kojem je na koncu istinski stalo do čovjeka i svijeta s kojim i u kojem živi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
