Krivičnu odgovornost za skidanje muzike, filmova, fotografija i ostalih autorskih internet sadržaja snose i oni koji postavljaju sadržaje na internet, ali i oni koji te sadržaje preuzimaju. Najveći problem je što za skidanje takvih sadržaja ne postoji nikakva kontrola državnih organa, ali ni postojanje jedinstvene i kontinuirane sudske prakse u Srbiji.

Dok je u razvijenim zemljama postignut sporazum između nosilaca autorskih prava i velikih internet provajdera o naplaćivanju i načinima naplate i postavljanja sadržaja na sajtove, kod nas se o takvoj mogućnosti još nije raspravljalo. Korisnici velikog broja internet sajtova sa besplatnim, ali i nelegalno postavljenim sadržajima, najčešće skidaju muziku i filmove. Kao razlog za to navode to što je u muzičkim prodavnicama nemoguće pronaći ne samo nova izdanja pojedinih muzičkih grupa i izvođača, većje i cena originalnih izdanja nepovoljna.

Miloš Živković, asistent na Pravnom fakultetu u Beogradu, objašnjava za Danas da autorska prava krše i oni koji postavljaju sadržaje na internet, ali i oni koji te sadržaje „skidaju“, zato što im autor nije dozvolio da ih besplatno koriste. On dodaje da veću odgovornost snose oni koji postavljaju sadržaje na internet, jer omogućavaju kršenje autorskih prava velikom broju korisnika.

Naš sagovornik navodi nedavni primer postavljanja domaćeg filma Turneja na internet, kada je krivično gonjen čovek koji je film postavio, a ne oni koji su ga skidali sa sajta. Problem je, kako napominje, naročito izražen u zemljama kao što je Srbija, jer ne postoji kontrola autorskih prava.

– Dešava se da i ljudi koji su svesni da krše autorska prava ipak koriste sadržaje sa interneta – ukazuje Živković. On naglašava da je u SAD postignut sporazum između izdavačkih kuća i producenata, odnosno onih koji imaju autorska prava i velikih internet provajdera o naplaćivanju i načinima naplate postavljanja sadržaja na sajtove.

– Takvim tehnološkim merama omogućava se regulisanje autorskih prava, odnosno legalno skidanje sadržaja sa internet sajtova – kaže Živković.

Milan (31) iz Beograda kaže za naš list da sa interneta najviše skida muziku.

– Osim sa regularnih sajtova, muziku skidam sa mnogih blogova na kojima postoje linkovi sa najnovijom muzikom, koja ponekad zvanično nije ni objavljena. Ipak, najčešće skidam sa Rapid Šera. Takođe, postoje bendovi koji svoje pesme stavljaju na sajtove, koje ne mogu da se skidaju, ali mogu da se slušaju. Neki bendovi, poput Karbon silikon, podstiču skidanje sa neta – ukazuje naš sagovornik.

Isto tako i Aleksandra (27) iz Beograda najviše skida muziku, ali kada ima vremena, kako kaže, skine i poneki film.

– Pošto volim da slušam muziku osamdesetih i devedesetih, nije mi teško da je nađem na netu, jer ima dosta sajtova sa kojih mogu da skinem svoje omiljene pesme. U poslednje vreme mi je dosadno da slušam cele albume, pa sa sajta mp3 rejd skidam pojedinačne pesme – kaže Aleksandra za Danas.

Dušan Stojković, advokat, kaže za Danas da pitanje postavljanja i skidanja sadržaja sa interneta „nije definitivno raspravljeno“ i da to ljudi „masovno rade“.

– U Srbiji ne postoji stabilna sudska praksa, osim nekoliko slučajeva, od kojih se poslednji dogodio u novembru, kada je podneta prijava protiv ogranka sajta „Rapid Šer“ odnosno „Rapid Šer Srbija“ na kojem su postavljeni, između ostalih, filmovi Turneja, Četvrti čovek, kao i neke serije – objašnjava naš sagovornik.

On ističe da postoje dva sistema skidanja autorskih dela, kao što su filmovi, muzika ili fotografije bez naknade, a to su sistem „P2P“, koji omogućava ulazak na određeni sajt i „skidanje“ sadržaja sa računara nekog drugog. Drugi sistem, kako navodi Stojković, jeste „rapid šer“, kada neko postavi, odnosno aplouduje neki sadržaj na internet, a zainteresovani korisnici to onda „skidaju“ odnosno daunloduju.

– Zakon o autorskim i srodnim pravima propisuje da nije dozvoljeno da neko koristi tuđa autorska dela bez odobrenja nosioca autorskih prava ili naknade. Međutim, postavlja se pitanje da li mogu svi koji krše autorska prava da budu uhvaćeni i da li se time treba baviti od slučaja do slučaja ili sistemski – kaže Stojković.

On ističe da su u svetu podeljena mišljenja, jer „postoji velika industrija koja štiti autorska prava, ali i velike grupe koje smatraju da je to uobičajeno i normalno i da ljudi imaju pravo da koriste sadržaje sa interneta“.

– Nosioci autorskih prava, zbog obima sadržaja na sajtovima, moraju da se dovijaju kako da spreče, onemoguće ili bar neutrališu „udare“ sa interneta. Zato, na primer, apeluju na kupovinu originalnih diskova, jer su sadržaji na njima boljeg kvaliteta ili za malu naknadu i promotivno nude sami takve servise na sajtovima – kaže Stojković. On naglašava da je važno znati da „to što ste uzeli nešto što je neko ponudio, ne znači da na to imate pravo“.

 

Najtraženija Ana Ivanović

Na vrhu liste top-pretraga različitih pojmova, koju je analizirao srpski internet pretraživačPogodak.rs, nalazi se mp3 muzika. Takođe, 150.000 puta je tražen horoskop, dok je treći pojam, koji je većpo pravilu u samom vrhu najtraženijih – seks. Slede pojmovi kao što su automobili, erotske priče, posao, vesti, oglasi, igrice i nekretnine. Na čelu najtraženijih osoba je teniserka Ana Ivanović. Iza nje su vaterpolista Danilo Ikodinovići teniser Novak Đoković. Na šestom mestu je najbolja srpska teniserka Jelena Janković. Od domaćih muzičara traženi su Bad Copy, Đogani, Beogradski sindikat, Van Gogh, Bajaga, Neverne bebe i Flamingosi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari