Pribojci ugroženiji od beloglavog supa 1Foto. S. Bjelić

Meandri Uvca postali su jedan od najatraktivnijih pejzaža u turističkoj ponudi Srbije. U stvarnosti, stanje u kome se nalazi Specijalni rezervat prirode Uvac, stanište beloglavog supa, zaštićene vrste, nije nimalo idilično.

Najgora je situacija na jezerima, gde cveta divlja gradnja i sanitarni haos. Poseban problem predstavlja stanje na Radoinjskom jezeru, jer se iz njega opština Priboj snabdeva vodom za piće.

Radoinjsko jezero je jedno od tri veštačke akumulacije nastale pregrađivanjem reke Uvac.

Ono je najnizvodnije, a pre njega su Sjeničko i Zlatarsko. Nelegalna gradnja je zastupljena na sva tri jezera.

Sjeničko je dodatno ugroženo kanalizacionom mrežom opštine Sjenica, kao i otpadnim vodama iz mnogobrojnih klanica, mlekara i rudnika uglja Štavalj.

Ispitivanja kvaliteta vode koje su pre nekoliko godina uradili stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine u Beogradu, pokazalo je da je u tom jezeru voda četvrte, negde čak i pete kategorije, što znači da leti nije bezbedna ni za kupanje.

Sve uzvodno utiče i na kvalitet vode u Radoinjskom jezeru koje je takođe ugroženo nelegalnom gradnjom objekata u neposrednoj blizini jezera, koja je poslednjih godina pojačana.

Višestruko se povećao i broj kamp prikolica, od kojih su neke sa dograđenim terasama prerasle u ugostiteljske objekte sa šankovima za točenje pića, stolovima i stolicama.

Neke su, oni koji su ih nelegalno postavili, uspevali i da prodaju, cena se kretala od dve do pet hiljada evra.

Ima i prodavnica brze hrane na desetak metara od jezera, pa kad u letnjim mesecima taj prostor oko jezera zaposedne na stotine izletnika, sa automobilima, uz roštilje, glasnu muziku, hranu i piće, vožnju motornih čamaca, obala Radoinjskog jezera više liči na veliko vašarište nego na specijalni rezervat prirode.

Voda, koja se iz Radoinjskog jezera velikim cevima kroz tunel u brdu usmerava na turbine hidroelektrane u Bistrici, prekida se na jednom mestu gde je formiran vodozahvat pijaće vode za pribojski vodovod.

Zbog velikog dotoka i prerade vode u fabrici vode na Jarmovcu, analize Zavoda za javno zdravlje Užice pokazuju da Pribojci još uvek piju vodu zadovoljavajućeg kvaliteta, ali, kako zaposleni u pribojskom vodovodu kažu, pitanje je dana kada će stanje na Radoinjskom jezeru toliko ugroziti kvalitet vode da to neće moći da kompenzuje ni fabrika za preradu vode.

– Potencijalna opasnost od zagađenja vode iz Radoinjskog jezera je značajna. Naš vodozahvat se nalazi na teritoriji druge opštine Nova Varoš, tako da nismo u mogućnosti da u potpunosti utičemo na situaciju oko Radoinjskog jezera. Pojas oko Radoinjskog jezera bi po zakonu trebalo da bude prva zona sanitarne zaštite u kojoj su zabranjene sve aktivnosti, a kamoli gradnja. Kada je bio aktuelan problem sa jezerom Vrutci, odakle su se snabdevali stanovnici Užica vodom, mi smo iz predostrožnosti postavili, betonirali, table oko jezera, sa natpisima zabrana koje se odnose na prvu zonu sanitarne zaštite. Table su vrlo brzo uklonjene, a Filip Radović iz Agencije za zaštitu životne sredine nam je rekao da se mi ne mešamo i da će oni preduzeti sve potrebne mere da se taj problem reši, kaže za Sandžak Danas Željko Ječmenica, direktor pribojskog Javnog komunalnog preduzeća „Usluga“, u čijoj nadležnosti je i vodosnabdevanje.

Nadležni u opštini Nova Varoš malo šta preduzimaju da se zaustavi nelegalna gradnja, čak su neki objekti , bez obzira što se nalaze u prvoj zoni sanitarne zaštite i drugoj zoni zaštite „Specijalnog rezervata prirode Uvac“, legalizovani.

Kad smo, u nekoliko navrata, pozivali na broj telefona Opštine Nova Varoš da postavimo pitanja u vezi ove teme, preusmeravali su nas na „lokale“ komunalne i građevinske opštinske inspekcije, na koje se niko nije javljao.

Stevo Radovanović, čuvar Specijalnog rezervata prirode Uvac, kaže da on i njegove kolege čine sve što je u njihovoj nadležnosti, ali da to nije dovoljno jer ostali nadležni ne sprovode ono što zakon nalaže, kako bi zaštitili rezervat od nelegalne gradnje.

– Celo ovo podruje se nalazi u drugom stepenu zaštite gde je zabranjena gradnja. Mi pišemo prijave, izriču se kazne, novčane i zatvorske uslovne, one za prekršioce nisu visoke – plate kaznu, ali se objekti ne ruše i ne uklanjaju. Mi čuvari pokušavamo što je do nas i to nije lako, evo baš sad idem na suđenje u vezi jednog nelegalno izgrađenog objekta, kaže Radovanović za naš list i dodaje da se nada da će od ove godine, kada, kako je najavljeno, Rezervat prelazi u prvu zonu zaštite, konačno reagovati komunalne inspekcije i službe i krenuti sa uklanjanjem nelegalno postavljenih objekata čiji vlasnici se, po njegovim rečima, svesni da čine krivična dela, potpuno bahato ponašaju.

Istraživanje CINS

Istraživanje CINS-a pokazuje da je Opština Nova Varoš godinama legalizovala objekte, a da nije tražila saglasnost Zavoda za zaštitu prirode što je bila dužna, jer se objekti nalaze u prvoj zoni sanitarne zaštite. Prema tvrdnji CINS, opštinskim rešenjem o ozakonjenju iz 2016. godine legalizovan je objekat Dragana Matijevića, novovaroškog preduzetnika i političara, bez saglasnosti Zavoda, iako se nalazi u prvoj zoni sanitarne zaštite voda. To je kasnije postao model po kom su ozakonjeni i drugi objekti – najmanje 14 u okviru rezervata, od 2016. do septembra 2020. godine, navodi se u ovom istraživanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari