Privatni investitori u Zrenjaninu kreiraju ambijent grada umesto urbanista 1Foto: M.P./Danas

Zrenjanin je u problemu sa stanogradnjom već punu deceniju, kada su privatni investitori umesto gradskih urbanista počeli da kreiraju ambijent ovog grada, upozorila je inženjerka arhitekture Milica Kovač na javnoj debati posvećenoj planu razvoja Zrenjanina.

Problem stanogradnje nije na vreme prepoznat u Zrenjaninu pa se preslikava stanogradnja iz većih gradova, Beograda i Novog Sada, umesto da se formiraju opremljena stambena naselja sa sadržajima.

„Propisi i planovi su takvi da, ako živite u porodičnoj kući, može da vam se dogodi da se ubrzo nađete u klancu između dve ogromne zgrade, što će vam naruštiti kvalitet života, ali i obezvrediti kuću“ upozorila je Milica Kovač učesnike javne debate.

Ona je podsetila da pored privatnih investicija ima puno javnih porvšina koje su neadekvatno opremljene pa ne dobijaju upotrebne dozvole, a da je među većim problemima u ovom gradu nedostatak parkinga za automobile.

„Zloupotrebom propisa i izostankom kontrole objekata nakon dobijenih upotrebnih dozvola, problem manjka parkirališta i zelenih površina postaje sve veći. Sve to je prepoznato u planu najvišeg reda, ali kada dođe do izrade planova nižeg reda, kao i do same izgradnje na terenu, problem opstaje, ne rešava se, nego se čak i povećava“, istakla je ona.

Zajedno sa drugim učesnicima debate, koju je organizovao Građanski preokret u okviru programa „Aktivni građani“, Kovačeva je podsetila da se u ovom trenutku u Zrenjaninu priprema novi Generalni urbanistički plan i navela da je nelogično da se on usvaja pre Plana strateškog razvoja, a Plan strateškog razvoja pre urađenog popisa stanovništva, što je apsurdno.

„Iako generalni urbanistički plan Zrenjanina važi do 2026. godine, ušlo se u njegove izmene, a nikakve strateške promene nisu predviđene, u pitanju je kozmetika i prepisivanje ranijih rešenja. Na primer, “magistrala” i gradska jezera su granična područja između urbanističkih područja i samim tim se ne sagledavaju u celini, a planovi detaljne regulacije mikrocelina se uopšte ne rade. Gradski urbanisti očigledno nemaju nikakvu ideju niti volju da bilo šta rade ili da ponude neko novo rešenje i zato mora da se radi na većem uključivanju stručne javnosti i građana u izradu i usvajanje planova“ navela je arhitekta Milica Kovač.

Inženjer Miodrag Bogunović naveo je da je lokalna administracija poverila posao izrade Plana strateškog razvoja beogradskoj fondaciji koja nema poslovne reference u oblasti planiranja.

On je upitao čemu onda Savet za razvoj grada i plaćanje članstva ako nema vidljivog rezultata i predloga ovog tela.

„Iako su tokom maja i juna najavljeni javno-privatni dijalozi o izradi plana strateškog razvoja, od toga nije bilo ništa, sve se radi u tajnosti ili se fingira dijalog uključivanjem fantomskih udruženja u taj proces“ naveo je Miodrag Bogunović.

Rešavanje problema pijaće vode, prečišćavanje Begeja i izmeštanje saobraćaja iz centra grada na obilaznicu su ciljevi iz prethodne dve strategije razvoja Zrenjanina, a po svemu sudeći to će biti prepisano i u sledeću, zaključeno je na sinoćnoj javnoj debati.

Više vesti iz ovog grada čitajte na sledećem linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari