Da bi Užice ponovo moglo da se snabdeva vodom za piće iz veštačkog jezera Vrutci, koje je od decembra 2013. godine zagađeno algama – cijanobakterijama, najpre je potrebno da se rekonstruiše i osavremeni fabrika vode, a potom da se sanira jezero. Do kraja novembra očekuje se izveštaj Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, koji će ponuditi program mera za sanaciju jezera, koje je duže od tri decenije snabdevalo grad vodom za piće.

To je saopšteno na stručnom skupu pod nazivom „Akumulacija Vrutci – dosadašnje aktivnosti, postojeće stanje i perspektive“, koji je, pre neki dan u Užicu, osim čelnika grada, okupio predstavnike tog instituta, Biološkog fakulteta i kompanija koje se bave sanacijama vodoakumulacija (Phoslock iz Australije i Cain Group AG iz Švajcarske).

Ukoliko revizorska komisija potvrdi kvalitet idejnog projekta tog instituta o  rekonstrukciji i dogradnji postrojenja za prečišćavanje vode, uslediće tender i radovi koji bi, kako su procenili stručnjaci, trajali od osam do dvanaest meseci.

– Očekujemo da, u toku maja, komisija završi svoj rad, nakon čega bi trebalo da uslede aktivnosti za raspisivanje tendera – saopštio je Tihomir Petković, gradonačelnik Užica. 

S druge strane, završni izveštaj Instituta „Jaroslav Černi“ koji će ponuditi  i detaljne analize stanja akumulacije Vrutci biće gotov do kraja novembra ove godine. – Do tada ćemo završiti radove koji podrazumevaju 12 ciklusa istraživanja, nakon čega ćemo imati detaljan plan zaštite voda u slivu akumulacije Vrutci i plan mera za njenu sanaciju – poručio je prof. dr Prvoslav Marjanović iz Instituta „Jaroslav Černi“, a potom je naveo da će biti ponuđena najbolja i najekonomičnija rešenja. On je procenio da bi rekonstrukcija fabrike vode, ukoliko se obezbedi novac, mogla da bude završena u roku od osam do dvanaest meseci.

– Godinu dana, nakon svih tih radova, Užičani bi mogli ponovo da koriste vodu iz Vrutaka – poručio je Marjanović.

 Navodeći da se zagađenje akumulacije od njene izgradnje permanentno smanjuje, jer je broj stanovnika prepolovljen u odnosu na sedamdesete godine prošlog veka, da je smanjen stočni fond i da su privredne aktivnosti manjeg obima, Marjanović je rekao da je uzrok zagađenja nešto drugo.

 – Za sada imamo indikaciju da je interno opterećenje iz sedimenata u samoj akumulaciji dosta značajno i da tu postoji potreba za nekim interventnim merama. Uskoro ćemo znati koje su to mere i koji obim radova je potreban na završetak kompletnih istražnih radova – objasnio je dr Marjanović, dodavši da je Institut „Jaroslav Černi“ od početka problema insistirao na rešenju koje podrazumeva primenu savremene tehnologije u fabrici za preradu vode.

Od predviđenih 12, do sada je obavljeno pet analiza, kojima je utvrđeno da su alge i dalje prisutne u jezeru. Prema rečima dr Gordane Subakov Simić, profesorke na Biološkom fakultetu, od decembra 2013. godine, kada je prvi put analizirana jezerska voda, do danas, „alge su prisutne u celom jezeru, po celoj dubini i na svim tačkama“. Ona je navela da će, nakon rekonstrukcije fabrike za preradu vode i primene savremene tehnologije, voda iz Vrutaka moći ponovo da se koristi.

 – To je tehnologija koja ne može da ubije alge, već je u stanju da neutrališe cijanotoksine, otrove koje one luče, koji su opasni za ljude i druga živa bića. Nakon takve prerade, voda će biti ispravna za upotrebu – istakla je dr Gordana Subakov Simić i dodala da pojava algi u Vrutcima nije novina, jer su se isto dogodilo Bledskom jezeru u Sloveniji, ali i jezerima u SAD, Italiji, Švajcarskoj, Austriji, čemu su pogodovale klimatske i druge promene u prirodi 2013. godine.

 – Alge, čije je prisustvo utvrđeno u Vrutcima, već sedamdeset godina su prisutne u Ženevskom jezeru. Potrebno je da se ozdravi voda u Vrutcima i da se sprovedu preventivne mere zaštite, kako se ovakva situacija više nikada ne bi ponovila – poručila je Gordana Subakov Simić.

 Inače, od januara prošle godine, grad se privremeno snabdeva vodom sa Sušičkih vrela podno Zlatibora, koje je podložno promenama u kvalitetu i količini vode u sušnom i kišnom periodu. Cevovod od oko 1,8 kilometara izgradili su pripadnici Vojske Srbije i radnici užičkog preduzeća „Jedinstvo“, za šta je iz republičkog budžeta utrošeno oko milion evra. Međutim, u tom izvorištu, ali i u gradskoj vodovodnoj mreži, pojavljivale su se nematode – valjkasti crvi vidljivi pod mikroskopom, što je ubrzalo projekat rekonstrukcije, dogradnje i modernizacije pogona za preradu vode. 



 

 Zagađenje jezera i požar na Tari 

Pojava algi u jezeru Vrutci, kako je saopštio Zoran Militarov, član Gradskog štaba za vanredne situacije i načelnik Gradske uprave za inspekcijske poslove i komunalnu policiju, indirektna je posledica požara koji se dogodio na Tari pre tri godine. Istakavši da su to „pokazala poslednja ispitivanja Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, on je za Radio Lunu rekao da „požari utiču na ugrožavanje životne sredine, pa je tako požar na Tari indirektno uticao na pojavu algi u akumulaciji Vrutci“. – Pepeo koji je Đetinjom dospeo u jezero, pogoduje razvoju algi, zato što sadrži velike količine fosfora – naveo je Militarov.



 

 Novac za projekte

Republička direkcija za vode nedavno se obavezala ugovorom da će užičkom JKP Vodovod obezbediti 23,5 miliona dinara za izradu projekata za rekonstrukciju fabrike vode i za ispitivanja jezera Vrutci, što je neophodno za izradu projekata njegove sanacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari