Radić: Nema vojnog opravdanja za kupovinu polovnih helikoptera sa Kipra 1Foto: Beta/Ministarstvo odbrane Srbije

Vojni analitičar Aleksandar Radić ocenio je danas da ne postoji vojnotehničko obrazloženje za nabavku polovnih kiparskih helikoptera Mi-35 za potrebe Vojske Srbije (VS) pošto se, kako je rekao, radi o letelicama starim više od 20 godina.

Komentarišući jučerašnju najavu predsednika Aleksandra Vučića da bi 11 ili 12 helikoptera s Kipra trebalo da stignu u Srbiju „na jesen“, Radić je ocenio da je reč o poslu koji u pozadini ima nešto „što nema veze sa vojskom“.

„Interesantno je da je predsednik rekao 12, a Kipar ima 11 tih helikoptera. Oni su kupili 12, ali je jedan svojevremeno izgubljen u udesu. Reč je o helikopterima koji su odavno prešli 20 godina. Oni se po propisima za održavanje ruske tehnike nalaze u pretposlednjem remontnom ciklusu. Može da se za pare to produži, ali je reč o letelicama koje su stare. Zaista je iznenađenje da ih je bilo ko prihvatio na tržištu“, rekao je Radić agenciji Beta.

Ocenio je da je potrebno uložiti „mnogo novca“ da bi ti helikopteri postali svrsishodni.

„Mora pre svega da se reši jedan ozbiljan problem remonta, produžetka životnog veka, za koji je jedino moguća saradnja sa ruskim firmama, što je naravno samo po sebi kontroverzna tema. Treba da se uloži mnogo da bi postali upotrebljivi helikopteri koji su napravljeni početkom 21. veka“, naveo je Radić.

On je kazao i da Rusi „izbegavaju“ upotrebu tog tipa helikoptera u ratu u Ukrajini jer rakete na Mi-35 u realnim ratnim uslovima ne omogućavaju domet koji bi bio bezbedan za helikopter i posada ulazi u zonu dejstva protivvazdušne odbrane.

„Rusi su posle gubitaka na početku rata povukli te helikoptere na posebne zadatke, kao što je zaštita grupa za borbeno traganje i spašavanje. Tako da, nije možda momenat za hvalisanje da kupujemo staru tehniku“, kazao je Radić.

Po njegovim rečima, ne postoji vojno-tehničko obrazloženje za tu nabavku.

„Misli se da su motivi drugi. Da su komercijalne prirode i da se, recimo, nabavka helikoptera možda podudara sa razmenom određenih sredstava, recimo sistema ‘Tamnava’ koji pravi Jugoimport SDPR i da su tu u pitanju finansijski interesi, jer nema načina da u okviru struke obrazložite tu nabavku“, naveo je Radić.

Upitan za Vučićevu izjavu da „neke stvari stižu“ u naoružanje VS, i to kako je rekao, nešto što suštinski menja poziciju Srbije, Radić je ocenio da su verovatno u pitanju dronovi kamikaze.

„To je najavljeno još početkom godine za vreme održavanja izložbe u Abu Dabiju, da postoji plan kupovine takvih dronova iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Reč je o dronu koji se pravi u UAE, i to verovatno o dronu koji ima participaciju srpske vojne industrije u radu na njemu“, rekao je analitičar.

Ocenio je da je nabavka dronova bila „nužna“ u ovom momentu kako bi Srbija „malo pokazala zube“ jer se Hrvatska pohvalila prvim primerkom višenamenskog borbenog aviona „Rafal“ iz Francuske koji sada leti u njihovim bojama i oznakama.

„I naravno, to je sada izazov. Sada ne može da se priča da smo dominantniji, jer je Hrvatska u procesu nabavke eskadrile višenamenskih borbenih aviona, a mogućnosti tog aviona nesumnjivo njima obezbeđuju prevlast u vazdušnom prostoru“, rekao je Radić.

Dodao je da je Hrvatska članica NATO i da bilo koja pojedinačna analiza srpsko-hrvatskih mogućnosti jednih naspram drugih nije smislena.

„Oni su deo NATO, morate da računate na 31, sa perspektivom 32 članice“, kazao je Radić.

Upitan da li nabavka dronova zaista može da promeni poziciju Srbije, Radić je kazao da su oni „samo još jedno od sredstava ratne tehnike“.

„To je jedno od sredstava koje treba da ima VS, naravno, ali o tome da to drastično menja stvar – e to već je druga tema. To je potreba politike za stalnim precenjivanjem sebe. Naoružanje i vojska – to su ozbiljne teme u kojima ne bi trebalo da bude tog ekskluzivnog medijskog prizvuka i estrade, ali smo mi Srbi nažalost davno otišli na neki drugi kolosek“, naveo je Radić.
Foto

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari