"Odlaganje i ćutanje jedan od glavnih političkih mehanizama REM-a": CINS imao uvid u izveštaj monitoringa za koji Olivera Zekić tvrdi da još nije gotov 1foto (BETAPHOTO/DRAGAN GOJIĆ)

Kada je Regulatorno telo za elektronske medije (REM) krajem prošle godine objavilo prve izveštaje o monitoringu televizija tokom izborne kampanje, od izbora je prošlo već desetak dana.

Osim što je prilično zakasneo, s obzirom na novu zakonsku obavezu da se periodični izveštaji objavljuju već tokom kampanje, ovaj izveštaj je objavljen nepotpun, jer je sadržao samo monitoring javnih servisa i kablovskih televizija, dok su najgledanije nacionalne televizije izostavljene.

Na pitanje da li i kada javnost može da očekuje i izveštaje rada TV Hepi, Pinka, B92 i Prve, tada smo dobili odgovor od predsednice REM Olivere Zekić, koja je napisala da će, „zbog količine materijala“ ti izveštaji biti gotovi posle praznika.

„Završili smo dve trećine celokupnog monitoringa, znači za osam pružalaca medijskih usluga, a izveštaji za četiri komercijalne televizije su u radu“, odgovorila je Zekić Danasu.

Kada je BIRODI tražio od REM-a da dostavi ostatak izveštaja, odgovoreno mu je da drugih podataka nema. S druge strane, u javnosti je bilo objavljeno da izvor iz službe REM-a kaže da su imali tri završena izveštaja. Ipak, neko je odlučio da oni još ne ugledaju svetlost dana, a praznici su uveliko prošli.

Međutim, da izveštaj o izveštavanju četiri komercijalne televizije postoji, piše CINS, koji je imao i uvid u njega.

Otvoreno pitanje ostalo je zašto regulator i dalje izbegava da ga objavi, mada nalazi koje je CINS izneo, već nagoveštavaju da bi razlog moglo da bude ogromna, neproporcionalna zastupljenost vladajuće stranke, a mnogo manje i to negativno predstavljanje opozicionog bloka.

Nalazi REM koji to i pokazuju slični su rezultatima monitoringa koji je radio i Biro za društvena istraživanja (BIRODI), kaže sociolog Zoran Gavrilović.

– Ovo je modla za izveštavanje još od 2016. godine. Ako gledamo dužinu vremena posvećenu akterima na komercijalnim televizijama, rezultati su isti. Ali, ono što mi radimo u našim izveštajima, a REM ne, je tonalitet izveštavanja. Kada REM kaže da je SNS zastupljen 18 sati, a pet sati ostali, od kojih najviše SPN, on je dominantno negativno predstavljen, objašnjava Gavrilović.

Međutim, REM je prošle godine ubacio i merenje tonaliteta, ali na način koji Gavrilović naziva “metodološkim bezobrazlukom”.

– REM meri tonalitet iz ugla medija, dok zapravo treba da se gleda kako se akter ponaša u prilogu, da li se promoviše, da li ga neko kritikuje. Kada je vlast u pitanju, voditelji tih medija su neutralni, postavljaju “lepa”, promotivna pitanja. A kada neko iz nezavisnih medija postavi pitanje predsedniku ili nekom iz vlasti, REM to tretiraju kao negativno. Na Pinku se opozicija ne zove u emisije, ali postoji kroz tzv. posebno predstavljanje, o opoziciji pričaju analitičari i Vučić. A pritom, Pink najviše izveštava o opoziciji, a najnegativnije je predstavljena. Slično je i na B92, Hepi, Prvoj, kaže naš sagovornik i dodaje da izveštaj pokazuje da je vremenska zastupljenost na ovim televizijama gde je vlast predstavljena pozitivno ustvari najbolji indikator da izbori u delu medija nisu bili korektni.

Na činjenicu da izveštaj nije objavljen do sada, Gavrilović kaže da se čudi što su “članovi REM-a još na slobodi”.

– BIRODI je pre sedam meseci podneo izveštaj republičkom tužilaštvu, a oni su materijal prosledili Tužilaštvu za organizovani kriminal, i dalje čekamo njihovu odluku da li su nadležni ili nisu. U međuvremenu sve ono što je REM radio nezakonito ili sporno, mi smo dostavljali kao dopunu. Uključujući i naš monitoring i ODIHR-ov izveštaj i Evropske komisije koja na to ukazuje. U izveštaju smo pokazali kršenje zakona, nefunkcionalnost REM-a. REM je osnova da građani imaju pravo na informisanje koje je regulisano Ustavom Srbije, a operacionalizovano u medijskim zakonima. REM to ne radi. REM više nije medijska tema, već krivično-pravna, jasan je Gavrilović.

On podseća na pisanje medija u kom izvor iz službe REM-a kaže da su imali tri izveštaja urađena, te da REM nefunkcionalnim čini Savet te institucije.

– Službe rade svoj posao, ali Savet određuje da li će izveštaji biti pušteni ili ne. Ja očekujem od predlagača članova Saveta, od univerziteta i novinarsklih udruženja do udruženja kulturnih radnika, da pozovu one ljude koji su izabrani da podnesu ostavke, jer bacaju ljagu na njih, nudi rešenje Gavrilović.

Sociolog Slobodan Cvejić, nekadašnji član Saveta REM-a, kaže da je “odlaganje i ćutanje jedan od glavnih političkih mehanizama REM-a samo što do sada nikada nije bilo ovako brutalno i direktno”.

– Izveštaj nije do sada objavljen jer, ili bi podaci bili lažni ili bi pokazali koliko pristrasno izveštavaju mediji sa nacionalnim frekvencijama, koji su nedavno kršenjem raznih zakonskih i etičkih normi dobili ponovo pravo na nacionalno emitovanje. To bi bio direktan dokaz o tvrdnjama koje su i strani posmatrači izneli tokom predizborne kampanje, kaže Cvejić.

Kako navodi, iako postoje propisi, postoji plan i najava, REM to ne uradi, i čak i ne odgovori javnosti zašto.

– “Zašto? Pa eto, nismo mogli”…Mislim da se prosto o tome nije odlučivalo, to nije došlo na dnevni red Saveta. Mislim da je služba za monitoring uradila svoj deo posla, a da predsednica Saveta to nikada nije iznela na sednici, a niko nije pitao. Ali, da ne nagađam, potpuno je nepotrebno da se uvlačimo u unutrašnje mehanizme ovakvog Saveta, treba reći da nisu uradili svoj posao i da po prvi put, nešto što su stavili u plan, nisu ispunili i prosto bez komentara, javnost ostaje uskraćena za informaciju, smatra Cvejić.

I on, poput Gavrilovića, kaže da je tri godine, koliko je proveo u Savetu, prozivao razne predlagače sa pitanjima o članovima Saveta koje su delegirali.

– Recimo verske zajednice, da li su stvarno saglasni da žena koja brani rijaliti programe dobije obnovljeni mandat, ili čovek koji nema kapacitet da prati sednice kako treba, dobije obnovljeni mandat kao predstavnik civilnog društva, iz Udruženja gluvih, a naglasak je trebalo da bude na pravima dece, objašnjava Cvejić.

Inače, podaci koje je podelio CINS ukazuju najpre na očitu dominaciju liste Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane.

Kako piše u izveštaju REM u koji su novinari CINS-a imali uvid, na televiziji Pink listi SNS je bilo posvećeno preko 18 sati izbornog programa, dok su svi ostali učesnici zajedno imali oko pet sati.

Hepi je listi okupljenoj oko naprednjaka posvetio oko 20 sati izbornog programa, a za njima su išli radikali sa oko šest sati. Drugi učesnici izbora dobili su oko 11 sati prostora.

Lista okupljena oko Aleksandra Vučića imala je više od 12 i po sati na televiziji B92. Ostali akteri imali su oko tri sata. Na televiziji Prva naprednjaci su dobili nešto više od osam sati izbornog prostora, a ostali nešto manje od pet sati.

Druga bitna činjenica koja se vidi iz izveštaja je dominantno negativno izveštavanje o opoziciji, a pozitivno o vlasti.

Tako je, na primer, gotovo polovina izbornog programa na Pinku i televiziji B92 imala negativan tonalitet prema opoziciji i njenim pojedinačnim članovima.

Isto tako i na Hepiju se mogla čuti kritika opozicije i njenih lidera u skoro 40 posto programa posvećenog izborima.

Gotovo četvrtina programa i televizije Prva bila je usmerena kritici opozicije.

U isto vreme, na svim televizijama sa nacionalnom frekvencijom izveštaji o potezima vlasti i SNS većinski su bili u pozitivnom tonalitetu.

“Analitičari” kao promoteri režima i brutalni kritičari opozicije

Takozvani “analitičarti” i gosti emisija su masovno korišćeni kao promoteri vlasti ali mnogo više kao brutalni kritičari opozicije.

CINS piše da su stručne službe REM-a zabeležile da su analitičari na Pinku tokom izborne kampanje dobili preko 28 sati, što je više od trećine ukupnog izbornog programa ove televizije. Gotovo trećinu izbornog programa činili su razgovori sa analitičarima i na televiziji Prva. Više od četvrtine izbornog programa analitičarima je posvećeno i na televiziji Hepi, gde su u redovnom programu i specijalnim izbornim emisijama bili zastupljeni preko 24 sata. Analitičari su činili i petinu ukupnog izbornog programa televizije B92, gde su njihova izlaganja trajala oko 10 sati.

Zekić: Bedan pokušaj diskreditacije

Ipak, uprkos svemu iznetom, Olivera Zekić tvrdi da izveštaj ipak – još ne postoji, a da je CINS-ov tekst “bedna manipulacija”.

“Ništa od svega što je CINS objavio, a drugi potrčali da prenesu, niti je tačno, niti se nalazi u našem izveštaju, jer on, prosto, nije gotov. Podaci se još obrađuju, izveštaj još pravimo, i svaki pokušaj da se nešto iz njega “izvuče”, nije ništa drugo nego laž i manipulacija. Završni izveštaj biće objavljen uskoro i tek tada će moći da se analizira i komentariše. Ukratko – samo još jedan u nizu bednih pokušaja diskreditacije institucije, Saveta i stručnih službi“, navodi Zekić u odgovoru Danasu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari