Ristić: Ljudi protiv iskopavanja litijuma će biti sve brojniji 1Foto: FoNet/Nenad Djordjevic

Dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ratko Ristić ocenio je da juče održan Ekološki ustanak ukazuje da će građani koji su protiv kopanje litijuma u dolini Jadra „spremniji i brojniji u svim narednim aktivnostima“.

On je, gostujući u Utisku nedelje, naveo niko ne spori pojedinačne ekološke napore vlasti, na primer u izgradnji pogona za odsumporavanje, ali da to ne znači da treba da im se dozvoli da „utrče u novu grešku“ s Projektom Jadar rudarske kompanije Rio Tinto.

On je ocenio da bi taj projekat doneo veliko zagađenje i da bi fundamentalno „ugrozio živote ljudi koji žive u tom kraju“.

„(Projekat) nosi rizik od zagađenja podzemnih i površinskih voda, da ugrozi vodosnabdevanje Šapca i Beograda… Nas je ministarka (rudarstva i energetike) Zorana Mihajlović proglasila za arogantne neznalice, (protivnike projekta) među kojima su predstavnici Srpske akademije nauka i umetnosti, Akademije ženske nauke Srbije, fizičari, fizikohemičari, inženjeri“, naveo je Ristić.

On je dodao i da politička elita „gubi mogućnost da vidi običnog čoveka“, a kao primer je naveo izjavu ministarke Mihajlović.

„Oni možda i ne vide (svoju) budućnost u ovoj zemlji kada se odnose tako bahato prema prirodnim resursima. Ono što se dešava (sa Projektom ‘Jadar’) je ozbiljna crvena linija, tu ćemo videti da li političke elite vide smisao… Oni treba da služe svom narodu, a ne narod da se bori da njima udovolji“, kazao je dekan Šumarskog fakulteta.

Prema njegovim rečima, nedavno sprovedena studija je utvrdila da od poljoprivrede Jadra i Rađevine mogu da imaju godišnju korist od 100 miliona evra, ako bi država kroz infrastrukturne projekte podržala već postojeće proizvođače.

Marija Alimpijević, aktivistkinja udruženja „Zaštitimo Jadar i Rađevinu“, navodi da građani koji se bore protiv iskopavanja litijuma veći problem imaju sa lokalnim samoupravama od kompanije Rio Tinto.

„Mi problem imamo po vertikali, do vrha, (gde) vlada samovolja… Mi ovaj problem nećemo rešiti u Beogradu, problem postoji na relaciji Krupanj-Loznica. Ovo mora da počne da se rešava na lokalu“, navela je ona.

Alimpijević smatra da veliki deo birača u Srbiji „ima pristup samo režimskim medijima“, ali da to „ne abolira narod“ jer se ekološki problemi dešavaju više od deset godina.

„Ja ne bih ni predstavnike vlasti abolirali zbog neznanja. Oni (možda) ne znaju šta rade, nego ih ne interesuje. Nije problem u kompaniji nego u rudniku litijuma“, kazala je ona.

Ipak, prema njenim rečima, kompanija Rio Tinto je od 2019. godine svojim aktivnostima izazvala „zagađenje svih voda na Madagaskaru, zbog kog jug te zemlje nema pijaću vodu“.

Na navode da ne treba porediti Madagaskar i Srbiju, te da predstavnici rudarske korporacije navode da će u Srbiji koristiti najsavremeniju opremu i procese, Alimpijević je upitala zašto istu opremu ne bi koristili i na Madagaskaru.

„(Možda zato) što ljudi tamo imaju niže plate i drugačiju boju kože nego ljudi u Srbiji… Imamo sasvim dovoljno podataka da kažemo da mi (Projekat ‘Jadar’) ne želimo, sigurni smo da bi ovakav projekat bio katastrofalan ne samo po Jadar, nego i Rađevinu. Ovom prilikom apelujem da je jedno brdo kod Rađevine mesto gde treba da se poseče 200 hektara zdrave šume i odakle se ljudi u mnogim selima snabdevaju vodom“, dodala je Alimpijević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari