Mašo Nikšić iz Berana je sigurno jedini mesar na svijetu koji ima sopstveni zoološki vrt. Ne zamišlja Mašo baš svaku životinju u obliku ramsteka, bifteka i ostalih specijaliteta od mesa. Kod njega su mnoge životinje našle utočište. Kao, na primjer, mečka Dara, koju su kao izgubljeno mladunče pronašli lovci u planini Jelovici. Kad su je donijeli u Berane, bila je promrzla i gladna. Mašo joj je donio otpadi iz mesare i nahranio je. Tako je udario temelje prvom zoološkom vrtu u Crnoj Gori, u kojem trenutno živi više od četiri stotine životinja od pedeset različitih vrsta. Mečki Dari je nabavio cimerku Maru. Sa njima je u boksu i car Mašovog zoološkog vrta – čistokrvni šarplaninac. U ostalim boksovima i u dvorištu se šepure vukovi, medvjedi, jeleni, lisice, jazavci, fazani, sove, labudovi, divlje mačke, mufloni…

Složna porodica

Trenutno od zoološkog vrta Mašo, osim ličnog zadovoljstva, skoro da nema ništa. Kaže da jedino od prodaje rasnih pasa ima prihoda ali, isto tako, mjesečno potroši blizu 1000 evra za održavanje vrta. „ Za mesojede, srećom, imam otpad iz mesare. Ipak, dosta se potroši za biljojede, za lijekove i za grijanje“, kaže Nikšić. Napominje da od mesarskog zanata živi, a da zahvaljujući klaničnim ostacima iz mesare uspijeva da prehrani mnogobrojne životinje.

– I moj otac je držao životinje, a evo i ja sam postao veliki njihov ljubitelj. U početku sam ih sakupljao iz ljubavi, sada je to preraslo u nešto više. Ono što je skoro nevjerovatno, u zoo vrtu Maša Nikšića je svakodnevica. Šarplaninci i vukovi spavaju u istom kavezu, a mečiće je odgajio pod kujom šarplaninca. Mašo kaže da ih je prihvatila kao svoju štenad.

– Sada se mečad igraju sa šarplanincima. Medvjed stane na zadnje noge i počne da „šamara“ šarplanince koji ga u igri napadaju. Vuk kojeg sam kupio kod rožajskih lovaca dok je bio skroz mali, složio se sa šarplanincima, kao da pripada njihovom čoporu. I vučica, koju sam donio od Vuka Bojovića iz beogradskog zoološkog vrta, dobro se uklopila u ovu složnu porodicu, kaže Mašo, koji je u zoološkom vrtu i čuvar, i dreser, i veterinar.

– Naučio sam sve da radim oko životinja. Znam koja im temperatura odgovara i zimi i ljeti, šta treba da radim ako se neka razboli. Najvažnije je poznavati prirodu životinja. Neke od njih puštam van kaveza da bi mogle da se osjećaju kao u prirodi, jer taj osjećaj slobode je veoma važan za njihov opstanak i reprodukciju, priča ovaj zaljubljenik u životinje i zadovoljno dodaje da ima veoma rijetke ptice iz Južne Amerike, Australije i Kine.

– Trenutno imam i jelenove, muflone, jazavce, medvjede, labudove.

Pomoć države

Mašo Nikšić uskoro planira da registruje svoj zoološki vrt. Za to očekuje pomoćdržave. Kaže da je većuputio zahtjev lokalnoj upravi, na koji mu je predsjednik opštine Vuka Golubovićdogovorio da će podržati njegov projekat. Nakon te registracije, Nikšićse nada da će posjete njegovom zoološkom vrtu biti masovne.

– Za sada dolaze djeca iz beranskih škola. Iz drugih gradova do sada nijesam imao posjeta, ali se nadam da će i toga biti kad ovaj vrt registrujem. A stvoriću i bolje uslove za opstanak životinja i obogatiti vrt nekim novim vrstama. Imam šansu da iz beogradskog zoološkog vrta nabavim lame i tigra. Ne treba mnogo ulaganja da se ovaj projekat dovede do zadovoljavajućih uslova. Uz malu pomoćdržave ja bih mogao mnogo više da pomognem njoj, smatra Nikšić.

Ubijeđen je da bi svi imali koristi, samo kada bi mu država pomogla da registruje zoološki vrt i proširi njegovu površinu. Jer, prostor od sadašnjih tri i po hektara postaje tijesan za životinje koje stanuju u beranskom naselju Talum.

Trenutno su u Mašovom zoološkom vrtu u prostranim kavezima smještene zvijeri, u zagrijanoj prostoriji zimi su životinje koje ne trpe hladnoću, a u dvorištu one koje su pripitomljene.

A kada mu opština, kako se nada Mašo Nikšić, dodijeli na korištenje dio obale Lima u neposrednoj blizini njegovog zoološkog vrta, biće dovoljno prostora da se kroz to prostranstvo rastrče i lavovi i tigrovi.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari