Slikar i vajar Petar Anđelković iz Kučeva, dobar srpski domaćin, koji ne haje puno za Evropom a, ako pogledate ono što radi, biće vam jasno da je on davno zasukao rukave i tamo podno Homolja, u divljini, pravi svoju Evropu, po svojoj meri.

Decenijama u Kučevu oplemenjuje svoj krug, privlači ljude u svet umetnosti. Kada radi, on to radi sa punom iskrenošću,oduševljenjem,unoseći svoju dušu,jedva čeka da se na slici boja osuši,da bi mogao da priđe delu nakon zamornog klesanja i dubljenja drveta.Sa Karađorđevim trešnjevim topom koji puca,pokazao je svoje majstorstvo,svu svoju veliku veštinu, a posebno kada mu se drvo nađe u rukama. Svake godine u okviru Smotre izvornog narodnog stvaralaštva ,,Homoljski motivi’’ u ateljeu porodične kuće u Kucevu Petar Anđelković otvorao je za svoje sugrađane i ljubitelje ove umestosti razne samostalne izložbe sa različitim temama: ,,Tajna pečkih virova’’. ,,Vizuelni tragovi prošlosti’’, ,,Velika poseta precima’’, ,,Ka-2013’’ kao i retrospektivna izložba povodom 40.godina umetničkog stvaralaštva. -Da bi potvrdio svoje vladanje promaterijalom, u skladu sa prirodom koja oblikuje i stvara,kao njen najbliži saradnik stvorio sam mitsko trojstvo Boginja koje čuvaju njegovo spoznato blago Zviškog i pečkog pejzaža i vredno sam sakupljao tragove postojanja prošlosti,ne kao do sada u mitološki obojenoj istini,već totografski,kao činjeničnu stvarnost, kaže slikar i vajar Petar Anđelković. Posmatrajući igru insekata,kao neki naučno-fantastični prorok,Petar Anđelković je stvorio skulpture koje nas podsećaju da insektri vladaju svetom kao najbrojnija vrsta.

Ovaj umetnik nastoji da svaka njegova izložba svake godine bude raznovrsna i zasnovana na istoriji i tradiciji.

Ne mogu se zamisliti Homoljski motivi bez njegove izložbe,ne možete proći obalom Dunava,a da ga ne vidite kako je zabacio štap da uhvati šarana od 40 kilograma,koga je u drvetu obradio i pretvorio u aždaju. Za svoju samostalnu izložbu ,,O velikoj poseti precima’’, Petar je vredno sakupio tragove postojanja prošlosti,ne kao do sada u mitološki obojenoj istini,već totografski,kao činjeničnu stvarnost. Ovaj umetnik koji je prošle godine proslavio 40 godina umetničkog rada nastoji da svaka njegova izložba svake godine bude raznovrsna i zasnovana na istoriji i tradiciji.U svojoj galerija ovaj kučevački slikar izložeo je samo jedan deo svojih umetničkih radova koje su njegovi sugrađane i ljubitelje ove umetnosti imali priliku da vide. Teško je reći šta sve po zanimanju Petar Anđelković nije,on je i slikar i vajar, i arheolog i etnolog, hroničar i istoričar, neimar i ikonopisac.

U okviru ovogodišnje 46. Smotre izvornog narodnog stvaralaštva ,,Homoljski motivi’’ u ateljeu porodične kuće u Kucevu Petar Anđelković je na svoj tradicionalni i specifičan način pucanjem iz trešnjevog topa otvorio za sugrađane i ljubitelje ove umetnosti svoju 36 samostalnu izložbu pod nazivom ,,K’’-’2013 . Ovom izložbom Petar Anđelković,umesto sakupljana tragova postojanja prošlosti,ne kao do sada u mitološki obojenoj istini,već totografski,kao činjeničnu stvarnost, o mrtvoj prirodi i vodenicama kao i legendama vezane za njih,posvetio porodici i njegovom unuku. Pošto se oprobao u gotovo svakoj umetničkoj disciplini,pa je slikama ušao u naše domove, bavi se lovom i postaje jedan od zaštitnika zlatonposne reke Pek gde provodi veći deo svog radnog a i slobodnog vremena. Skulpure, i ovoga puta, postaju kruna umetnikovog suživota sa prirodom i prepoznavanja drevnih poruka zabeleženih u vremenu o kome Petar Anđelković već četiri decenije govori putem slika i predmeta koji su deo njegovog stvaralaštva a ujedno i poetika doba o kojem on svedoči.

Mrtva priroda se u delu ovog umetnika ne pojavljuje često, zato uljane kompozicije cveća u izložbi ,,K’’2013 svakako, treba posmatrati kroz pomenutu prizmu ,,ličnog’’. -Ovom prilikom vratio sam se na temu koja me već godinama okupira a to je vodenica gde tumačim kroz najstariju likovnu tehniku-crtež koji je produkt višegodišnjeg istraživanja ove teme, omaž vodenice, izvoru hrane i vodeničaru, starom srpskom junaku, naglasio je Anđelković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari