Tri jezika nesvesnog 1

Novosadski „Prometej“ više od petnaest godina predano objavljuje dela doktora Ivana Nastovića (1932-2013), poznatog psihologa, specijaliste za kliničku i dubinsku psihologiju i psihoterapeuta.

U plodnoj saradnji sa dr Nastovićem, u biblioteci Psihoterapijske studije dosad je objavljeno deset knjiga od kojih su mnoge doživele više izdanja: najnovije delo je Uvod u dubinsku psihologiju koje je Prometej objavio u suizdavaštvu sa Centrom dr Ivan Nastović iz Beograda, na čijem se čelu danas nalaze Olivera Žižović i Elizabeta Nenin, najbliže saradnice ovog naučnika.

Rukopis je pronađen u autorovoj zaostavštini, kaže Olivera Žižović u uvodnoj studiji ove Nastovićeve knjige koju je i priredila. Iako nedovršen, imao je gotov predgovor, precizno osmišljen sadržaj a autor je polovinu poglavlja lično završio. Rad priređivača, kaže Olivera Žižović, bio je olakšan zahvaljujući tome što je rukopis dobrim delom zasnovan na objavljenim Nastovićevim knjigama Psihopatologija ega i Dubinsko-psihološki dijagnostički praktikum kojih, sem u bibliotekama, odavno nema u knjižarama.

Nastović je svoje učenje zasnivao na tri jezika nesvesnog: na psihoanalizi Sigmunda Frojda, na Jungovoj analitičkoj psihologiji i na šikzal-analizi Leopolda Sondija. Reč je, piše Olivera Žižović, o tri danas poznata jezgrovna pravca dubinske psihologije – jedan pravac je Frojdovo individualno nesvesno, drugi je Jungovo kolektivno nesvesno a treći Sondijevo familijarno nesvesno. Na osnovu ta tri jezgra, a oslanjajući se na Sondijevu težnju ka integraciji sva tri pravca, Nastović je kod nas razvio jedinstveni dubinsko-psihološki način interpretacije nesvesnih sadržaja.

Ovaj sjajni psiholog koji se bavio i analizom snova, knjigu Uvod u dubinsku psihologiju posvetio je svom učitelju Leopoldu Sondiju. Sondi je dr Nastovića „uveo u čudesno lep i čudesno zagonetan svet dubinske psihologije“ koji je učenik neprekidno proučavao, unoseći sopstvena nova saznanja. U predgovoru, autor je napomenuo da knjiga pored tri „jezgrovna pravca (Frojd, Jung, Sondi)“ uključuje i analizu ega, jer se ona nalazi u središtu savremene dubinske psihologije i predstavlja dubinsko-psihološku celinu sa učenjem o individualnom, kolektivnom i familijarnom nesvesnom. Ego, objašnjava Nastović, ima funkciju regulatora i integratora nesvesnih sadržaja, budući da vrši integraciju sva tri sloja nesvesnog u jednu funkcionalnu celinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari