Vlada posle godinu dana od referenduma predložila zakone o pravosuđu 1foto (BETAPHOTO/VLADA SRBIJE/SLOBODAN MILJEVIĆ)

Do 9. februara ove godine Narodna skupština trebalo bi da usvoji set pravosudnih zakona kako bi ustavne izmene izglasane na referendumu pre tačno godinu dana 16. januara 2022. bile sprovedene. Iz Vlade Srbije je danas saopšteno da su usvojeni predlozi tih zakona.

Kako je saopšteno Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici set predloga pravosudnih zakona kojima se sprovode promene Ustava u delu koji se odnosi na organizaciju i uređenje pravosudnih organa, sa ciljem da se ojača vladavina prava i poveća pravna sigurnost kroz nezavisnije sudstvo i samostalnije javno tužilaštvo i ispune obaveze preuzete u procesu evropskih integracija.

Vlada je usvojila Predlog zakona o sudijama koji se odnosi na pitanja nezavisnosti sudija, uslova za njihov izbor, stalnost, nepremestivost, imunitet, kao i nespojivost poslova sa sudijskom funkcijom.

Najvažnija izmena u vezi sa izborom sudija je ta što sudije više ne bira Narodna skupština već Visoki savet sudstva, dok je najvažnija novina u odredbama koje uređuju rad sudija porotnika ta što celokupan proces vodi takođe Visoki savet sudstva, umesto do sada Ministarstvo pravde.

Predlogom zakona o Visokom savetu sudstva propisuje se položaj, nadležnost, organizacija i način rada tog saveta, uslovi i postupak za izbor izbornor člana, trajanje mandata i prestanak njegove funkcije. Savet je nezavisan državni organ koji obezbeđuje i jemči nezavisnost suda, sudije, predsednika suda i sudije porotnika.

Savet sarađuje sa Visokim savetom tužilaštva, drugim organom Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave ili gradske opštine, javnom službom, imaocem javnih ovlašćenja i drugim fizičkim i pravnim licem, pravosudnim savetom druge države i međunarodnom organizacijom.

Članovi Vlade usvojili su i Predlog zakona o javnom tužilaštvu koji ima za cilj jačanje samostalnosti nosilaca javnotužilačke funkcije i stalnosti te funkcije. Nova zakonska rešenja precizno uređuju organizaciju i nadležnost javnog tužilaštva, uslove, postupak za izbor i prestanak funkcije, prava i dužnosti, vrednovanje njihovog rada, disciplinsku odgovornost i drugo.

Na sednici je usvojen Predlog zakona o uređenju sudova kojim se utvrđuje osnivanje, ukidanje, vrste, delokrug i stvarna nadležnost suda, unutrašnje uređenje, sudska uprava i osoblje, pravosudna uprava, obezbeđivanje suda i sredstva za rad sudova. Takođe su uređena načela sudske vlasti i njenog operacionalizovanja kroz sudove kao državne organe sa jasno opredeljenom ulogom i mestom u sistemu podele vlasti.

Na sednici je usvojen i Predlog zakona o Visokom savetu tužilaštva kojim se određuje položaj, nadležnost, organizacija i način rada Visokog saveta tužilaštva, kao i uslovi i postupak za izbor izbornog člana Saveta.

Sedište Saveta je u Beogradu, ima ukupno 11 članova – pet javnih tužilaca koje biraju nosioci javnotužilačke funkcije, četiri istaknuta pravnika koje bira parlament i vrhovni javni tužilac i ministar nadležan za pravosuđe, kao i članovi po položaju.

Savet sarađuje sa Visokim savetom sudstva, drugim organom Republike Srbije i autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave ili gradske opštine, javnom službom, imaocem javnih ovlašćenja i drugim fizičkim i pravnim licem, pravosudnim savetom druge države i međunarodnom organizacijom, navodi se u saopštenju iz Vlade Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari