Vlajić: Krhka nada povodom medijske strategije 1Foto: Nenad Đorđević/FoNet

Novinar Đorđe Vlajić ne očekuje mnogo od najavljene Medijske strategije, imajući u vidu sudbinu prethodnog takvog dokumenta i ono što je od njega urađeno.

On ističe da je prethodna Medijska strategije, posle ozbiljnih muka, bila prihvatljiv koncept razvoja medija u petogodišnjem periodu.

Gledajući, međutim, šta je od toga urađeno, krhka je nada da će nova Strategija biti bolja, ocenio je Vlajić.

On je FoNetu rekao da sumnja u transparetnost izrade Medijske strategije i napomenuo da bi taj dokument trebalo da bude amalgam mnogih interesa u medijskom prostoru..

U suprotnom, taj posao neće biti uspešan, predvideo je Vlajić i upozorio da je medijska situacija u Srbiji veoma loša i finansijski i profesionalno.

Onaj ko se ogreši o neka pravila vlasti, lako može da ostane bez finansijskih sredstava iz reklamnog prostora, predočio je Vlajić.

On je ukazao i na prilične politički pritiske, budući da deo stranaka, pogotovo iz vladajuće strukture, ima čitavu armiju botova koji izlivaju ogromno nezadovoljstvo i usmeravaju strahovit pritisak na medije koji se za njih ne ponašaju prihvatljivo.

Počinjem otvoreno da sumnjam da se u Srbiji može govoriti o velikom broju medija. Postoje nekakve novine, radio i televijske kuće, ali u mnogo slučajeva one su više sredstvo, nego mediji, konstatovao je Vlajić.

On je precizirao da se broj medija u Srbiji procenjuje na oko 1.800, ali je naglasio da se u mnogim slučajevima ne zna ko je vlasnik i ko stoji iza poruka koje ti mediji šalju.

Kada bi se to ozbiljno prosejalo, u Srbiji bi bilo od 700 do 750 medijskuh kuća, smatra Vlajić, koji navodi da i taj broj otvara pitanje njihove održivosti i šta znači ta poplava medija.

Vlajić je ocenio da je u Srbiji vrlo upitna pozicija javnih servisa, pre svega zbog finansiranja, ali i uticaja vlasti i političkih pritisaka.

On misli da javni servis nema jasnu i stabilnu poziciju, jer se izmenom načina finansiranja došlo dotle da oni više nisu javni servisi, nego javna preduzeća.

Taj budžetski deo koji stiže u RTS i RTV, objasnio je Vlajić, otvara Vladi prostor za beskrajno uticanje.

Imamo i situaciju da vladajuća nomenklatura ima svoje paralelne javne servise, svoje privatne ili privatizovane televizije koje su joj potpuno na usluzi, zaključio je Vlajić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari