Zašto nam je potrebna mala matura: „Pljušte“ petice u osnovnim školama

Ostavite komentar


  1. Pa znaci da je problem u profesorima,nekima poklanjaju neke namerno saplicu. To treba resiti i uspostaviti normalan,realan sistem obrazovanja i onda matura nece biti potrebna,kao sto i ne bi trebalo. Ziveo sam u EU, u Sloveniji koja je zemlja bivse Juge, matura je postoji ni na fakultetu,o srednjoj da ne pricam. Zasto? Zato sto su profesori izuzetno korektni,cene Vase misljenje i realni su,imaju svoje simpatije prema kao i svi naravno,sto je normalno,ali ne uskracuju ostale,ne forsiraju pojedince.Nego se trazi grupni rad i da svako pokaze koliko moze i ume i da za to dobije realnu ocenu,a ne da postoje razliciti kriterijumi i diskriminacija po tome ko se kome vise svidja. Ne moze tako da se radi.

    1. Дакле професори су опет за све криви. Није вам наравно пало на памет накарадни систем образовања, инклузија, потпуно обезвређивање и омаловажавање професорове дипломе и знања. Али наравно, ПРОФЕСОРИ СУ ЗА СВЕ КРИВИ!!!!! Уживајте у ријалитију………

      1. Ne, naravno da profesori nisu krivi. Kriv sam ja i moja pokojna baba jer poklanjamo ocene đacima, a nismo se nikada pobunili zbog nakaradnog sistema obrazovanja. Primamo platu na kraju meseca i briga nas jer nemamo ni zrno kičme da se pobunimo.

  2. Nisam siguran da li sam dobro shvatio, učenik može samo jednom godišnje da traži preispitivanje ocene? Zašto samo jednom? Zar nije moguće da bude 2 ili 3 puta oštećen? Ako te nastavnik, koji predaje više predmeta, uzme na zub… gotov si.

  3. Narvno da je nerealno. Deci je nametnut mentalitet da je samo 5,00 kljuc za uspeh. Inflacija ocena muci mnoge razvijenije zemlje sveta. U Britaniji cak razmisljaju uvodjenje dodatnih uslovno receno „matura“ za srednjoskolce, jer sada toliko njih ima maksimalnu ocenu, da ih vise ne mogu klasifikovati. Neke zemlje kao Nemacka, problem resavaju tako sto statisticki koriguju dobijene ocene na dole, te da 2-5 procenata moze imati maksimalnu ocenu. Neke zemlje kao Portugalija i Francuska uopste nema ovaj problem jer kod njih ne postoji mentalitet, dostici maksimalnu ocenu. Razlog je u tome sto uglavnom niko u generaciji nema maksimalnu, a ostale je tesko ispratititi te su deca i nastavnici pod mnogo manjim pritiskom.

    Jedno resenje bi bilo, napraviti sistem testova od 0 do 100 procenata, koji bi se ogledao u ocenama od 1 do 10 ili mozda 1 do 20 i deci bi se na osnovu objektivnih kriterijuma (rezultata testova i standardizovanog usmenog propitivanja sa tabelom) dodeljivala ocena.

    Ukoliko bismo zadrzali postojece stanje drugo resenje bi bilo, testirati decu na kraju svake godine testirati nekim vidmo zavrsnog ispita i dodati to zavrsnoj oceni. Mozda bi bilo prilkano postupno povecavati udeo u oceni od nekih 10 do 40% po godini. Tako bi se deca oslobodila straha od mature, jer bi je imala svake godine, a znanje bi im se lakse klasifikovalo.

    Kad smo kod statistike, ocene bi trealo da imaju normalnu raspodelu. Dakle ako uzmemo najlabaviji kriterijum za izuzetnost, samo 5% bi smelo nositi vukovu diplomu. Po strozim kriterijumima su 1-2% ili pak mnogo manje.

    1. Браво за коментар. За остале земље не знам, али за Француску могу да потврдим. Оцене су на лествици од 0 до 20, а 10 се сматра прелазном оценом. Још нисам чула да је неки ученик имао просек 20, можда из неког предмета у неком триместру, али никад укупни годишњи просек. Довољно је, на пример, да на једном диктату из француског направи једну грешку (а правопис је заиста тежак) и да добије 19,5 и средња оцена више не може да буде 20. Таква је каква је, са две децимале, нема никаквог заокруживања. Незамисливо је да било ко интервенише код професора за оцену или уопште преиспитује оцену. Родитељи интервенишу најчешће кад су у питању казне због непримереног понашања. Дешава се неретко и да ђаци понављају, чак и у нижим разредима основне школе, мада много ређе него раније. Углавном, систем добро функционише. Има и добрих и лоших ђака, и фине и безобразне деце, али оцене се дају искључиво по заслузи. Приметно је да последњих година ученици теже успевају да се концентришу, неће да се помуче и размисле, већ траже одговор одмах, причање на часу је постала права пошаст, број дислексичне и остале дис-деце непрестано расте, ниво знања константно опада, али то је већ нека друга тема.

  4. Kakvo nam je obrazovanje vidi se po našem ponašanju na javnim mestima i u prirodi. Bacanje smeća ne briga o okolini i td. Mogu svi biti Vukovci ali kultura i ponašanje kasnije pokazuju šta je ko naučio u školi.
    Ovo je samo još jedan dokaz koliko smo nisko pali u korupciji

    1. Kakva vlast takva drzava. Sve jetrulo zasto testove ne pakuju u koverte sa serijskim brojem kaobovcanice i hologram nakoverti . Niko neznakojo test i sta ce da pad e nekom. Danasmasi eto rade automatski. I nema problema. Testovi zatvoreni. Iz skripte 45% pitanja. 4 kombinacije. Pa neka nazce. To je resenje. Nego se nisi dogovorili. Ovu vlast vezuju samo afere i haos i korupcija i kriminal.

      1. Evo zasto su se komsije odvojile od Srbije/Srboslavije/ Sugoslavije/Rusoslavije/Ruso-srbistana!
        Sada imate komesare Vucica, Dodika, Irineja

      2. Možda ste trebali i sebe negde da „udenete“ kada pominjete vlast i državu? Gospodine, kakav je narod, takva mu je i vlast a država je samo zbir te dve poznate „veličine“. Vidim da su svi loši a niko ne pominje roditelje. Nevaspitani roditelji, a takvih je, nažalost, 90%, ne mogu da budu dobar uzor niti da pravilno vaspitavaju svoje dete. Zašto bi se nastavnici „rvali“ sa primitivnim i bahatim roditeljima? Zar niste bili prisutni, stotinu puta, kada uspešni otac /ili majka/, današnji „bizMismeni“ vrše pritisak i „trkeljišu“ nastavnike preteći im svojim vezama i novcem? Mi smo zatvorili krug iz koga ćemo se teško iščupati. Sve je podložno korupciji i propadanju. Posebno onom moralnom. Niko neće da okrivi svoje dete, niko ne želi da „muči“ dete mukotrpnim radom već gledaju „prečice“ ili se, kako se to kaže, „snalaze“. U moje vreme za dvojku se moralo pokazati znanje a o „vukovcima“ se moglo samo pričati. U čitavoj toj generaciji sećamo se samo jedne osobe koja je bila „vukovac“ i u nju smo gledali kao u osobu sa druge planete. Od primitivnih roditelja, od škole koja ne stvara ljude već „pione“ ne može se očekivati da stvore, niti dobru vlast, niti dobru državu. Država i vlast smo mi, gospodine „četiri X“.

  5. Зашто се одустало од пријемних испита у средње школе? То је био најбољи начин да свака школа одабере оне полазнике који највише одговарају њеном профилу. Школе које су постављале високе захтеве брзо би се прочуле као елитне и тамо би се уписивали најбољи од најбољих. Слична је ситуација била и на факултетима. У моје време, Електротехнички у Београду је уписивао 300 студената, а на пријемни се пријављивало по 1200. На првој години се број студената преполовио а на другој преполовио још једном. Она 1/16 од броја заинтересованих, која је дипломирала на време, била је понос Србије у рангу најбољих са МИТ-а, УЦЛА-е и Ломоносова.

    1. радим у просвети и то је право решење, и деци треба смањити ниво права јер она уз помоћ родитеља то злоупотребљавају.

  6. Ako te profesor uzme na zub-gotov si!? Ma ajde! Ako profesor zucne ima da bude suspendovan, isteran, a o strane „najboljih“ učenika i biven! O čemu pričamo?!

    1. радим у просвети и то је право решење, и деци треба смањити ниво права јер она уз помоћ родитеља то злоупотребљавају.

    2. Možda bi bilo najbolje za vas da se deci i roditeljima ukinu sva prava. Samo obaveze ostaviti a nastavnicima ukinuti bilo kakve obaveze. Nekada su u prosveti radili nastavnici koji su se bavili svojim prosvetnim pozivom a danas isti pozivaju na ukidanje prava deci. Eto koji su sustinski priblemi u obrazivanju. Ovakvi radnici u njemu

  7. Просек оцена из сваког предмета 3,3 до 3,5 па нек се ђ аци уклопе.
    Оставити минимални простор за преседан уз проверу.

  8. Mala matura je nepotrebno maltretiranje učenika . Ali je neophodan prijemni ispit za srednje škole sa neophodnim pragom znanja iz potrebnih predmeta . zašto bi neko spremao matematiku ako želi da nastavi u medicinskoj ili zubotehničkoj školi . Ili polagao fiziku i hemiju ako želi da upiše ekomomsku ili birotehničku školu . Prosto .

    1. Prijemni ispit je imao smisla dok su ga deca polagala u skoli koju su hteli da upisu. Tu je najmanje prostora za muljanje. Ovako osnovna skola samu sebe pere od nerada. Zasto je menjano ono sto je bilo dobro? Deca iz osnovne skole izlaze funkcionalno nepismena, neznaju da samostalno rade na tekstu, neznaju da razmisljaju i samostalno donose zakljucke, vec samo ko papagaji ponavljaju. Gomila predmsta se radi samo pismeno nisu odgovarali na tabli nikad.

      1. Dragi kolega, to za sta se Vi zalazete („odgovaranje na tabli“) je prava linija manjeg otpora i direktno ohrabrivanje kampanjskog rada., tzv. ex-katedra koju treba eliminisati i na visokom obrzovanbju, a, nekmoli, u osn. skoli.

        Imam skoro 20-godisnje iskustvo rada u osn. skoli u ex-Yu. „Moje“ ocene su djaci zadrzavali i u sr. skoli. To znam sigurno. Nikad, ama bas nikad, kod mene ucenik nije digao ruku: „Naucio sam, mogu li da odgovaram?“ Kod mene je uvek bio razgovor sa svima o onome sto tog dana hocu da ih naucim (bezveze ovo receno, al’ ‘ajde!). Na svakom sam casu „uznemiravao“ sve.

        Oduvek mislim da je NUMERICKO ocenjivanje velika greska. Tu je mnogo prostora za subjektivnost i nast. i ucenika i to je jedan od velikih uzroka pritisaka na nastavnike za ocenu.

        Za vreme rata sam otisao „preko bare“. Vec sam imao dva srednjoskolca (moja deca), a i ja sam upisao fakultet. Nikad prof. nije pred nas izasao (a pricaju deca ni kod njih u skoli) i „odrzao predavanje“. Uvek je to bio razgovor o temi i svako tzv. predavanje je bilo kao vezba na faksu koji sam zavrsio kod nas u Jugi. Prof. je vodio racuna o aktivnosti studenata.Nema ispitnih rokova, vec se tokom godine odrzavaju u okviru redovne nastave. I sve je tzv. testiranje. Cak i iz predmeta .oralna gramatija“ i „usmeno izrazavanje“. Ocenjivalo se procentima usvojenog znanja. Ispod 60% je najslabije i ponavljas predmet (samo taj) a ne celu godinu.). U diplomi stoji da si usvojio iz predmeta toliki i toliki % znanja.

        Nema tzv. mature, a prijemni se, ipak, polaze. Narocito u privatnim sr. skolama i fakultetima..

      2. E, profo… I Vi ste funkcionalno nepismeni. Dakle “neznaju“ se piše odvojeno: ne znaju. A o “brkanju“ jednine -množine, roda broja… u Vašem tekstu, da ne pričamo. Bolje je da prestanete da “pomažete“ na ovakav način.

  9. imali smo solidan obrazovni sistem do 70-tih, a onda je počelo propadanje – jer za globalizam treba samo ograničen broj pametnh ljudi – za bolju budućnost nam treba što više pametne dece – što su nam deca pametnija i nama će biti lakše/bolje…

  10. Pre mnogo godina smo upisivali 3-cu godinu srednje skole. Pojavila se ‘koleginica’ sa Kosova – u salvarama i sa maramom – ona je imala sve petice, a verovatno nije znala jezik…
    ::D
    E, dragi moji liberali 🙂 Koliko je visoka cena emancipacije nizih socijalnih slojeva… Inace, da li nam oni u opste i trebaju? Pitam se 🙂

  11. U,, najelitnijoj,, školi u Kraljevu direktorka uzima dnevnike i sama upisuje petice. Prosek odličnih je 80%.Kuda ovo vodi, bog zna.

  12. Problem je što je sve namešteno. U eLITNIM školama postavljaju se poslušni sUPERVIZORI. Tako da dete tokom školovanja ima sve trojke iz matiša a test iz matematike uraen u fulu. Sve je to korumpiramno. Tačka.

  13. U našoj školi, među onima koji su najbolje uradili testove iz male mature su i dva deteta iz istog razreda, koji imaju prosek ocena ispod 3. Ili su naučili sve što se uči u osnovnoj školi za nekoliko nedelja ili su testovi „malo iscureli“. Ko zna koliko je takvih slučajeva tako da je svako bodovanje i rangiranje besmisleno.

  14. Nemaju sve škole isti kriterijum, nikako nije dobro bez završnog ispita.

  15. Cela problematika oko mature svela se na pretpostavke. Pretpostavke da pojedine škole (iz provincije) imaju slabije kriterijume a pojedine (iz Beigrada) imaju strože. Da li je statistika i veći broj vukovaca i odličnih dovoljan podatak za ovakve tvrdnje. Najlakše je okriviti ovako volšebno nastavnike da idu linijom manjeg otpora. To što nam udzbenici nisu standardizivani što je gradivo razlicito id izdavača do izdavača, što se menja u poslednjem trenutku, što je program preobiman, su kljucni problemi. Ta demokratija u izdavastvu je kljucni problem. Deca uče navodno po istom programu ali im izviri tj. udzbenici nisu isti. I tu je osnivni problem što se obrazovanje svelo na biznis sa izdavanjem udzbenika i tu se ni nastavnici ni deca ne pitaju a onda su oni krivi zbog ovakve situacije sa maturim. Zaista neozbiljan pristup. Svi znamo uzrike ali u to osinje gnezdo niko ne sme da pipne jer vazniji su veliki biznisi od sveopšteg haosa u obrazivnom sistemu. I naravno na kraju su krva deca, nastavnici i radnik iz štamparije

  16. Verujte mi u skoli mog deteta na 210 osmaka njih petero je dobilo Vukove diplome,pored odlicnog uspeha u skoli,oni su vlasnici i nekoliko diploma sa raznih republickih takmicenja.Skola je u Beogradu,znaci po ovom tekstu deca u Jagodini i Nisu bolje i vrednije uce?

Ostavite komentar


Društvo

Naslovna strana

Naslovna strana za 29. april 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Stevan Filipović, filmski režiser

Da bismo bili savesni građani koji donose prave odluke na izborima, kao i u svim drugim sferama života, potrebni su nam jaki mediji.