Zašto suđenja dugo traju 1Foto: Vesna Torovic

Sudija Osnovnog suda u Nišu Miško Radivojević ocenio je da suđenja u Srbiji dugo traju jer sudska vlast nema jedinstven stav o načinu rešavanja ovog gorućeg problema za pravosuđe.

– Jedan od najvećih razloga za duga suđenja je neefikasno pozivanje okrivljenih i svedoka. Praksa da se sudski pozivi šalju preko pošte je pokazala da poštari uglavnom ne pronalaze one koje poziva sud. Sudije vrlo retko izdaju naredbu da se privedu oni koji se ne odazivaju na sudske pozive, a i kad izdaju policija retko dovede svedoke. I tako od kad počne suđenje prođu dve-tri godine ni u čemu – rekao je sudija Radivojević na Otvorenim tematskim vratima „Zašto suđenja dugo traju“, koja je održana u Osnovnom sudu u Nišu.

On je kazao da je inertnost sudske vlasti razlog zašto se ništa ne preduzima da se reše ovi problemi.

– Neophodno je da se pozivanja za suđenja prepuste posebnoj agenciji koja bi se samo time bavila. U Americi postoji takva praksa i nikome ne pada na pamet da se ne odazove pozivu na sud, jer onda ide u zatvor. Potrebno je da se u policiji organizuje posebno odeljenje za dovođenje okrivljenih. Takođe, sudski veštak bi morao da radi u sudovima, koji bi procenjivao da li je okrivljeni stvarno bolestan, ili se sudovima dostavljaju lažna lekarska uverenja – naglasio je sudija.

Prema njegovim rečima, suđenja se često odlažu i zbog nedostatka javnih tužilaca, što takođe produžava suđenja.

– Tužilaštvo je preopterećeno i vrlo retko se koristi sporazumno priznanje krivice bez suđenja. Često i kad sudija presudi u razumnom roku, drugostepeni sudovi bez razloga ukidaju presude, umesto da reše taj sudski spor – rekao je on.

Predsednik Osnovnog suda u Nišu Goran Spasić rekao je da je opterećenost sudija jedan od razloga za duga suđenja.

– Često imamo slučaj da sudije odu u penziju ili napreduju i budu izabrane za sudije u višim ili apelacionim sudovima. NJih u sudu ne menjaju odmah nove sudije, nego se ti predmeti daju već preopterećenim sudijama. Ali i kad dođe novi sudija, njega često sačeka 450 za njega potpuno novih predmeta, i naravno da je potrebno vreme da se upozna sa njima – naglasio je on. Spasić je dodao da se u Osnovnom sudu trude da suđenje bude okončano u roku od tri godine od dana podnošenja tužbe.

– Starih sudskih predmeta je bilo i biće ih uvek. U sudskoj praksi sam imao jednu parnicu koja je trajala 20 godina jer su umirali tužioci. To su neki objektivni razlozi, mada sigurno je da ima i subjektivnih razloga za duga suđenja – ocenio je on.

Prema njegovim rečima, u Osnovnom sudu u Nišu trenutno ima oko 29.000 sudskih predmeta, kao i da je 2016. godine bilo 46.000 izvršnih predmeta, a da je ove godine taj broj smanjen za 12.478 predmeta.

Projekat je urađen u saradnji sa Komitetom pravnika za ljudska prava – (JUKOM)

Nezavisnost sudske vlasti?

Na pitanje da li je sudska vlast pod uticajem političke vlasti u Srbiji, sudija Miško Radivojević je kratko odgovorio “ da nikada nije tvrdio da je sudska vlast nezavisna“. Predsednik Osnovnog suda Goran Spasić nije odgovorio na to pitanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari