U riziku od otkaza 20.000 radnika u klubovima 1Foto: Barutana

Stolice uredno naslagane jedna preko druge, poluprazne i prazne flaše žestokog pića iza šanka, prazni separei, nigde žive duše, samo tišina neuobičajena za jedan noćni klub.

Rano popodne je u petak, ali bi isto bilo da smo došli i u ponoć. Jer klubovi ponovo ne rade. Zbog širenja virusa i rasta broja obolelih od virusa korona, država je uvela nove mere, a jedna od prvih bilo je zatvaranje klubova između 23 časa i šest sati ujutru.

“Klubovi su zatvoreni, to se tako kaže”, ističe za Danas Miša Relić, predstavnik Udruženja noćnih barova i klubova, dok nekolicina konobara priprema restoran u blizini hale Pionir za početak još jednog radnog dana. Dan pre, svega nekoliko stolova bilo je zauzeto, kaže nam. Njih petoro delilo je bakšiš od 500 dinara.

“Moja procena je da će jedan prosečan lokal u Beogradu do 1. januara dugovati tri miliona dinara državi. Dobili smo 50 odsto popusta tokom vanrednog stanja, a počeli smo da radimo tek 5. juna, tri meseca nismo radili, renta nam je umanjena za 50 odsto i to za mesec i po dana”, ističe Relić. Zato, naglašava, očekuju sastanak sa nekim iz gradske vlade, jer je između 15.000 i 20.000 radnih mesta ugroženo.

“Niko od nas ne želi da otpusti radnike, jako je teško naći dobrog konobara, jako je teško doći do dobrog barmena. Dobili smo tri meseca pomoći i potpisali da naredna tri nikoga nećemo otpustiti. Sa novom zabranom to je nemoguće”, naglašava on.

Relić objašnjava da je januar jako loš mesec za klubove, da one najbolje zbog virusa nisu iskoristili i da su u junu radili jedan vikend normalno.

“Šest ili sedam meseci ne radimo, hitno nam je potrebna pomoć, minimalci, da se oslobodimo plaćanja doprinosa, da se renta spusti za 90 odsto, postavlja se pitanje i zašto se firmarina plaća kada ne radimo”, napominje Miša Relić. On kaže da su krediti sa povoljnijim uslovima dobri, ali ih još nisu dobili.

U riziku od otkaza 20.000 radnika u klubovima 2
Foto: FB stranica kluba Bitefart kafe

“Treba da nam pomognu da te kredite dobijemo. Ima 14.000 aplikacija, a rešeno je tek hiljadu”, ističe on. Relić podseća da su i restorani “na kolenima” i da oni rade sa 40 do 50 odsto kapaciteta, a da je sa noćnim klubovima situacija još teža.

“Moj klub je otvaranje počeo slavno, imali smo pun kapacitet prvog vikenda, da bi sa 600 gostiju došli na 137 koliko ih je bilo prošle subote. Kada tako padne poseta to je minus. I dalje se borimo, ali ako u narednih sedam dana ne dobijemo neku poruku, neku informaciju o pomoći plašim se da ćemo početi masovno da otpuštamo”, ističe on i kaže da obožava radnike koji su sa njim od početka, ali i napominje da su oni ti koji mu govore da ih otpusti kako bi spasio lokal, da bi imali gde da se vrate.

Još u martu je kada je pandemija počela rekao, kako kaže, da će sve trajati do vakcine i zato je sada veliki pesimista.

“Ako se pandemija vrati u oktobru svi smo gotovi. Ako nas tada zatvore ili nam kažu možete da radite do 100 ljudi, mi to ne možemo da radimo. Dogovorili smo se na sastanku sa Anom Brnabić da napravimo radnu grupu i plan šta ćemo da radimo”, ističe on. Relić kaže da niko ne priča o profitu, već o spasavanju lokala, zaposlenih i opstanku ne bi li od marta sledeće godine počeli da zarađuju i plaćaju račune od od ove godine.

U riziku od otkaza 20.000 radnika u klubovima 3
Foto: U. M.

“Pre januara 2022. ne očekujemo oporavak, samo je bitno ko će da dočeka taj januar”, kaže Miša Relić.

Poput njega i drugi klubovi uspeli su da sačuvaju svojim zaposlenima radna mesta. Zorica Čanadanović, PR Barutane kaže za Danas da to što nisu otpuštali radnike smatraju malom pobedom i jedino što im ostaje je da se nadaju da će se situacija popraviti u nekom narednom, skorijem periodu.

“Otvaranje klubova početkom juna inicijalno je veoma značilo za oporavak ove privredne grane. Takođe, pokazalo je koliko je ljudima nedostajao noćni život, kao deo svakodnevice, načina života, družnja i uživanja u muzici i kulturi, koje su svakako veoma važne za mentalno zdravlje ljudi. Vikend otvaranja je svuda bio posećen, svi su okej radili, ali je nakon toga došlo do pada u odnosu na prethodne sezone kada su maj i jun zapravo najbolji meseci letnje sezone. Sve vreme bio je prisutan problem sa stranim izvođačima, aerodromi i granice još nisu bili otvoreni, neki izvođači i nakon otvaranja aerodroma nisu mogli da putuju, mnoštvo planiranih događaja je odloženo”, priča Čanadanović.

U odnosu na prosečan jun u letnjoj sezoni, ovaj je bio neuporedivo drugačiji, napominje ona i kaže da su počeli sa lokalnim izvođačima i uspeli da se izbore za dva strana gostovanja tokom četiri radna vikenda u junu.

Čanadanović kaže da je nemoguće proceniti šta će se dešavati ubuduće, ali da će nastaviti da prate sve što se dešava i sprovode sve preporuke.

“Kroz naše kanale komunikacije ćemo i dalje komunicirati sa posetiocima, i na taj način apelovati na odgovorno ponašanje, u nadi da će se novonastala epidemiološka situacija brzo smiriti i da ćemo, što je pre moguće, svi biti ponovo zajedno, zdravi i bezbedni, i uživati u kvalitetnoj muzici i nastupima”, ističe Zorica Čanadanović i napominje da američki stručnjaci prognoziraju da će se festivali i koncerti vratiti u normalu tek na jesen 2021. godine.

Pojedini su sa tri minimalca uspeli da pokriju troškove makar za plate zaposlenih, drugi su, međutim, bili prinuđeni da otpuste deo radnika.

“Efekti krize na ugostiteljstvo su veoma negativni, može se reći, katastrofalni. Bili smo prinuđeni na otpuštanje većine radnika. Jednostavno nismo imali drugo rešenje, iako su neki od tih ljudi radili za nas sedam, osam i više godina, nismo mogli da ih zadržimo”, kaže za Danas Bogdan Dončić, ugostitelj iz Beograda.

Prvi nalet po otvaranju restorana, barova i klubova je, kako kaže, bio solidan. Gostima je nedostajao provod, hrana i servis koji dobijaju u restoranima, druženje sa prijateljima.

“Sa druge strane, mislim da smo se svi previše opustili, makar je to moj lični utisak. Poslednje dve nedelje otkad je počeo da raste broj zaraženih covid-19 virusom, stanje se značajno pogoršalo. Rezultat je od 60 do 80 odsto pada prometa, na granici opstanka smo”, napominje naš sagovornik.

Dončić kaže da treba uzeti u obzir da su preopterećeni raznim taksama i da je profit u ugostiteljstvu od sedam do 16 odsto kada se pređe određena cifra koja predstavlja tzv. nulu u poslovanju, a koja varira od objekta do objekta.

“Mislimo i da je negativan publicitet u medijima odmogao. Preterani naslovi i tekstovi koji navode da ako uđete u restoran garantovano dobijate covid-19, zastrašuju ljude”, ističe on.

Kako su jedna od najugroženijih grana, trebaće im, kako kaže, značajna pomoć kako bi izgurali ovaj period, jer ako država ne bude pomogla ugostiteljima – dobar deo njih će da bankrotira. To lančano povlači i druge posledice, neće samo ugostitelji ostati bez posla, napominje, već i barmeni, kuvari, konobari i dobar deo domaćih proizvođača pića (destilerije, vinski podrumi) i namirnica, ali i distributera, uvoznika.

“Po otvaranju smo vratili sve zaposlene na posao, ali sa ovim prometom nećemo moći još dugo da izdržimo da održavamo poslovanje. Potrebna nam je pomoć države. Imamo i predlog mera koji smo spremili za Vladu. Zahvalni smo im za početak što su uzeli u obzir našu molbu da sa novouvedenim setom mera ne zatvore restorane pre 23 časa jer bi na taj način restorani izgubili večeru, koja predstavlja najveći deo prihoda za većinu ugostiteljskih objekata”, ističe Dončić.

Njihov predlog, kao uostalom i vlasnika noćnih klubova, jeste da se formira radna grupa kako bi se napravio model koji bi funkcionisao tokom jeseni, kada će i rizik biti veći. Dončić kaže da imaju i predlog.

“Smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu na 10 odsto u narednih godinu i po dana, odnosno makar godinu dana posle normalizacije poslovanja u punom kapacitetu. Ovakva mera je već doneta u Austriji i Hrvatskoj, od nama bliskih zemalja, recimo možete da odaberete da li želite da radite ili da uzmete pomoć države, tamo je PDV na hranu 10 odsto, Grčka, Mađarska”, ističe Dončić i napominje da je među njihovim predlozima i odlaganje PDV-a, poreza na zarade, doprinosa i svih dažbina za januar 2022. godine, kao i oslobađanje plaćanja renti u gradskim i državnim prostorima do dana početka rada na 90 odsto.

Odloženi nastupi

Tokom prethodnih šest sezona u Barutani su gostovale zvezde elektronske scene Black Coffee, Hernan Cattaneo, Nick Warren, Camelphat, GusGus, Booka Shade, Mark Knight, John Digweed, Tiga, Denis Sulta, Roni Size, Silicone Soul, Dubfire / Deep Dish, Chris Liebing, Dave Clarke, Darren Emmerson, Gilles Peterson, održani su

koncerti Ministry, Soulfly, Atheist Rap, Mortal Kombat, Sara Jo, Who See, Đorđe Miljenović, Marcelo, THC, Misko Plavi, DLM, Goribor, Sars, Ničim izazvan. U februaru su imali izbukirane izvođače za ceo maj i jun, ali su ti nastupi odloženi – Hernan Cattaneo, Nick Warren, Matador, Satori je trebao da ima specijalan live nastup, Monika Kruse, Nicole Moudaber, Kollektiv Turmstrasse.

Tekst je nastao u okviru projekta koji finansijski podržava Ambasada Norveške u Beogradu. Stavovi izneti u tekstu su stavovi autora i nužno ne izražavaju stavove Norveške ambasade, Balkan Trust for Democracy i German Marshall Fund kao partnera.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari